Specifičnosti odvijanja procesa veletrgovine turističkim dobrima

Biberić, Sanja (2010) Specifičnosti odvijanja procesa veletrgovine turističkim dobrima. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (719kB)

Sažetak

Dobro, u ekonomskom smislu, je definirano kao proizvod ili usluga koji direktno ili indirektno zadovoljava ljudske potrebe. Brojne su podjele ekonomskih dobara. Tako jedna u nizu podjela dijeli ekonomska dobra na: slobodna ili oskudna dobra; proizvodi, usluge ili prava; potrošačka ili proizvođačka dobra; potrošna ili trajna dobra; supstitucijska ili komplementarna dobra; te homogena ili heterogena dobra. Iako je ekonomsko dobro usko povezano sa turističkim dobrom, a neki autori ga i poistovjećuju sa samim pojmom „ekonomskog dobra“, ipak postoje male razlike u sadržajnom definiranju tih dvaju pojmova, budući da je ekonomsko dobro po svojoj sadržajnosti širi pojam od samog turističkog dobra, pa se u literaturi turističko dobro definira kao prirodni i baštinjeni resurs ili proizvodni činilac, zatim kao proizvod turističkih djelatnosti, te kao predmet potrošnje turista čije potrebe zadovoljava kao proizvedeno i kao prirodno dobro. Pod pojmom ekonomske ponude podrazumijevamo količine nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri određenim cijenama istog dobra. Zakon ponude tvrdi da višoj cijeni nekog dobra odgovara, uz ostale neizmijenjena uvjete, veća ponuđena količina istog dobra. Vrijedi i obrnuto. Ponuda u turizmu, odnosno ponuda turističkih dobara može se promatrati s empirijskog i teorijskog aspekta. Turistička ponuda predstavlja skup ili splet proizvoda različitih subjekata. Dok prirodna dobra formiraju bazu ponude, odnosno prirodne (proizvodne) faktore za proizvodnju turističkih dobara, ponuda proizvedenih turističkih dobara, obuhvaća niz elemenata turističkih dobara, i to u različitim djelatnostima. Ponuda turističkih dobara kao rezultat procesa proizvodnje različitih ekonomskih subjekata, formira se u uvjetima konkurencije i kooperacije različitih subjekata, pa se u procesu formiranja ponude između različitih dijelova i/ili subjekata uspostavljaju četiri tipična sistema odnosa i veza: odnos vrlo oštre konkurencije između velikog broja malih ekonomskih subjekata koji se nalaze u svim djelatnostima turističke ponude, odnos horizontalnih veza, u koji spadaju integracije između dvije kompanije (potencijalno konkurentne) koje nude slične proizvode) , te integracije među tvrtkama koje nude komplementarne, a ne konkurentne proizvode, zatim treći odnos je vertikalna povezanost između ekonomskih subjekata od početka proizvodnje pa do finalne potrošnje proizvoda ( primjerice kada turoperator kupuje svoj avion ), te posljednji, četvrti odnos, koji predstavlja kombinacija odnosa koju čine modeli koji nastaju kada se posrednik u prodaji turističkih dobara uključuje u sistem horizontalno ili vertikalno. Turistički proizvod je skup raspoloživih dobara, usluga i pogodnosti što ih turisti na određenom području i u određenom vremenu mogu koristiti za zadovoljavanje svojih potreba. To je osnovni objekt razmjene na turističkom tržištu. Davaoci turističkih usluga, promet, ugostiteljstvo, i drugi, susreću se s istim problem s kojim se susreću svi proizvođači dobara, a to je problem plasmana, svojih proizvoda, odnosno usluga. Stoga, oni angažiraju posrednike, kako bi se posvetili svojoj osnovnoj funkciji, a to je proizvodnja usluga. Turoperatori su “trgovci na veliko”. Oni objedinjuju usluge različitih ponuđača, kreiraju i organiziraju putovanja na veliko u svoje ime i za svoj račun za još nepoznate kupce. Proizvod prodaju na tržištu koristeći svoju ili tuđu prodajnu mrežu, a njihov osnovni način rada i glavni izvor prihoda predstavljaju organizirana paušalna putovanja na veliko u svoje ime i za svoj račun za još nepoznate kupce, drugim nazivom putni ili turistički paket aranžmani. Turistički paket aranžman jest unaprijed utvrđena kombinacija od najmanje dvije pojedinačne usluge koje se sastoje od prijevoza, smještaja ili drugih turističkih i ugostiteljskih usluga što čine cjelinu, a pružaju duže od 24 sata ili uključuju barem jedno noćenje, te se prodaju po ukupnoj unaprijed utvrđenoj (paušalnoj) cijeni. Izbor kanala distribucije, odnosno načina prodaje jedna je od glavnih strateških odluka turoperatora. Moguća su dva načina distribucije, odnosno prodaje turističkih paket-aranžmana, a to su: izravna distribucija, odnosno vlastita prodaja, te neizravna distribucija, odnosno, odnosno prodaja putem posrednika. Proizvod kojeg turoperator distribuira na tržište, materijaliziran je u obliku kataloga aranžmana. Osnovna prodajno-propagandna edicija turoperatora jest katalog aranžmana. Konačan cilj predstavlja katalog u rukama što većeg broja klijenta. Turoperatori imaju najveći udio u prometu turističkih usluga, međutim turoperatori predstavljaju samo jednu skupinu moderatora specijaliziranih za obavljanje veleprodajnih funkcija u prometu turističkih dobara. Neki od ostalih sudionika veleprodaje turističkim dobrima su: hotelski lanci i grupacije, avionski prijevoznici i drugi. Turoperatori zakupljuju ili rezerviraju pojedinačne usluge od davatelja usluga, odnosno proizvođača ili dobavljača usluga. Motiv takve vrste nabave, budući da turoperatori prodaju u svoje ime i za svoj račun, jest razlika u cijeni između nabavne i prodajne cijene. Konkretno dobavljač prodaje turoperatoru usluge koje su znatno niže od maloprodajnih cijena objavljenih kasnije u katalogu. KLJUČNE RIJEČI: turistička dobra, turistička ponuda, horizontalne integracije, vertikalne integracije, turistički proizvod, proizvođači turističkih usluga, turoperatori, turistički paket-aranžmani.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Završni rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2010/114
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.4 Proizvodnja i usluge prema gospodarskim sektorima > 338.48 Turistički promet s gospodarskog gledišta. Politika turističkog gospodarstva
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam
Datum pohrane:	02 Nov 2011 12:05
Zadnja promjena:	02 Nov 2011 12:05
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/284

Actions (login required)

Pregledaj stavku