Koncepti i prakse društveno odgovornog poslovanja s osvrtom na Republiku Hrvatsku

Preskavec, Boris (2013) Koncepti i prakse društveno odgovornog poslovanja s osvrtom na Republiku Hrvatsku. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (866kB) | Zatraži kopiju

Sažetak

Poduzeća koja aktivno sudjeluju u rješavanju ekoloških, društvenih i etičkih problema smatraju se društveno odgovornim poduzećima. Postoje različiti pojedinci, zajednice ili organizacije, tzv. dionici koji utječu na poslovanje tvrtke i/ili na koje poslovanje tvrtke ima utjecaj. To su zaposlenici, kupci, dobavljači, dioničari, lokalna zajednica, civilno društvo, vlada, banke. U zadnjih 20 godina, a posebno u 2000-ima pokret DOP-a postao je globalni fenomen. Interes i rast DOP-a postao je najviše evidentan u Europskoj zajednici. Prema izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, 2001.), volonterske inicijative u društveno odgovornom poslovanju veliki su trend u međunarodnom poslovanju zadnjih godina. Iako korijeni koncepta kojeg mi danas poznajemo kao društveno odgovorno poslovanje imaju dugu povijest, taj pojam je produkt 20. stoljeća, pogotovo od 50-ih godina prema danas. Evoluciju društveno odgovornog poslovanja najlakše je pratiti kroz desetljeća – od 1950. godine, pa sve do danas. Do 50-ih godina 20. stoljeća društveno odgovorno poslovanje ogledalo se kroz : volontersku prirodu DOP-a, filantropiju, pažnju na poduzetnika više nego na poslovanje. U 50- im godinama dolazi do podizanja svijesti DOP-a, volonterske prirode DOP-a, socijalne politike država, i na DOP se gleda kao na prijetnju slobodnom tržištu. U 60-im i 70-im godinama vodi se sve više rasprava o DOP-u, ukazuje se na pojavu problema okoliša i moralnih aspekata DOP-a, obveza DOP-a te društveni odaziv. U 1980-im godinama dolazi do postupnog napuštanja definicijskog pristupa, uvode se regulacijski alati DOP-a, javlja se teorija dionika te pomak prema ekonomskoj racionalnosti. 1990-ih godina dolazi do Gomilanja regulatornih alata DOP-a, uključivanje okoline i dionika u DOP, javlja se pojam odgovornog građanstva te se poduzimaju mjere DOP-a. Od 2000-ih pa sve do danas DOP se ogleda kroz zastupljenost DOP-a, veća vrijednost pristupa ekonomskoj racionalnosti, pojava novih pristupa DOP-a, društveno upravljanje, globalizacija. Što se Hrvatske tiče razvoj društveno odgovornog poslovanja razvijao se nešto sporijim tempom. Hrvatska je specifična jer je prolazila dug put prema samostalnosti i o društveno odgovornom poslovanju u Hrvatskoj možemo tek govoriti tek od 2004. godine. Društveno odgovorno poslovanje postojalo je i ranije, ali se ogledalo samo kroz filantropiju i ogledalo se kroz naslijeđe bivšeg sustava i politika. Društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj nastalo je pod utjecajem mnogo različitih čimbenika, od kojih su neki specifični za Hrvatsku, dok su drugi međunarodnog karaktera. Društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj mora se promatrati kroz više razdoblja, od socijalizma preko tranzicije, pa u konačnici do pristupanja u Europsku uniju. Dok su u vrijeme socijalizma postojale donacije gospodarskih subjekata i pojedinaca te sponzorstva sportskih klubova, kulturnih događaja, osoba s invaliditetom i djece, kasnije se to malo smanjilo zbog rata i raznih drugih čimbenika. Ipak, u to vrijeme socijalizma civilno društvo bilo je znatno slabije razvijeno nego sada, tako da je broj primatelja bio manji. Sigurno je da je socijalističko doba ostavilo utjecaja i ostavilo visoku razinu zaštite radničkih prava i temeljnih radnih normi. Na proces tranzicije u Hrvatskoj, ali i na razvoj DOP-a, utjecali su rat i razaranja, porast nacionalizma među etničkim skupinama i prisilno seljenje velikih razmjera. Međutim, danas sve više poduzeća uvodi u svoje strategije i društveno odgovorno poslovanje, prate trendove na međunarodnim tržištima koji se odnose na odgovorno poslovanje kako bi pokušala ostati konkurentna i kako bi ih potencijalni kupci prepoznali kao primjere dobre prakse.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	223/2013
Teme:	6 Tehnologija (primijenjene znanosti) > 65 Menadžment i organizacija industrije, trgovine i komunikacija > 65.01 Metode i metodologija. Teorija i praksa organizacije > 65.012.4 Menadžment. Uprava. Ravnateljstvo Tehnike i metode upravljanja 6 Tehnologija (primijenjene znanosti) > 65 Menadžment i organizacija industrije, trgovine i komunikacija > 658 Poslovni menadžment, upravljanje, administracija. Organizacija poslovanja
Odjeli:	Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" > Management i poduzetništvo
Datum pohrane:	07 Jan 2014 07:57
Zadnja promjena:	07 Jan 2014 07:57
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/2983

Actions (login required)

Pregledaj stavku