Položaj baltičkih zemalja u Europskoj uniji

Hrženjak, Mateja (2013) Položaj baltičkih zemalja u Europskoj uniji. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (979kB) | Zatraži kopiju

Sažetak

Baltičke zemlje su tri bivše sovjetske republike koje su nakon pedeset godina sovjetske okupacije postale neovisne države: Estonija, Latvija i Litva. Razlikuju se po nacionalnom sastavu, podrijetlu i vjeri, ali ih je zajednička sudbina u mnogočemu spojila. Nakon proglašenja neovisnosti 1991. godine bile su suočene sa strukturnim problemima poput korupcije i nedostatka konkurentnosti te je bila potrebna transformacija ekonomija iz socijalističkog u kapitalističko društveno uređenje uz potporu međunarodnih institucija. Veliki izazovi za baltičke zemlje bili su prisutnost velikog broja ruske manjine, pitanje granica i prijevoz ljudi i dobara do ruske enklave Kalinjingrad. Planinski reljef, hladna klima i malo pogodnog tla uvjetovali su najrjeđu naseljenost u Europi, te ih posljednjih godina karakterizira negativan prirodni priraštaj i velika emigracija stanovništva. Na temelju vrlo dojmljivog gospodarskog uspjeha tijekom 2000-tih godina Estonija, Latvija i Litva dobile su naziv „tigrovi Baltika“, posebno zbog visoko obrazovanog stanovništva, pozitivnog poslovnog okruženja i niskih troškova rada. Orijentirale su se prema zapadu da se oporave od posljedica ruske okupacije i vrate osjećaj sigurnosti, a članstvom u Eurospkoj uniji i NATO-u smatrale su da će imati velike gospodarske i socijalne koristi. Njihova integracija nije se ograničila samo na NATO i EU, nego je i ulazak u Schengenski prostor i ulazak u eurozonu znak daljnjeg približavanja Europi. U ovom diplomskom radu prikazuje se povijesni, pravni i politički razvoj baltičkih zemalja od neovisnosti preko ulaska u Europsku uniju u 5. proširenju do oporavka nakon globalne ekonomske krize. Da li su ove male zemlje ojačale svoj politički razvoj i transatlantske odnose članstvom u Europskoj uniji? Nakon 13 godina od proglašenja neovisnosti baltičke zemlje su postale punopravne članice EU 01. svibnja 2004. godine i članice NATO-a čime su ostvareni najvažniji politički ciljevi, omogućeno trgovanje robom i uslugama diljem cijele Europe, a blagostanje i sigurnost građana se povećala što je i dokazano makroekonomskim pokazateljima zemalja. Estonija je najmanja i najsjevernija baltička zemlja, ali i jedna od najrazvijenijih zemalja bivšeg Sovjetskog saveza s vrlo visoko razvijenom tehnologijom, te jedina koja je do sada uspjela održati uravnoteženi proračun i uvesti euro 2011. godine. Latvija ima povoljan položaj i smještena između dvije baltičke zemlje predstavlja križanje puteva između sjevera i juga, te od Baltika prema istoku. Bila je prva od tri baltičke zemlje koja je primljena u Svjetsku trgovačku organizaciju, a tijekom globalne financijske krize primila je pomoć od EU čime je pokazala kako se uz pomoć EU-a treba rješavati kriza i spriječiti bankrot. Litva je najveća baltička država, u srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe, a granica s Kalinjingradom omogućila joj je bolju povezanost s Rusijom. Kako bi izbjegla financijsku i gospodarsku krizu, trebala je provesti značajne reforme u čemu joj je također pomogla EU. Baltičke zemlje ostvarivale su i najvišu stopu rasta BDP-a u Europi sve do 2008. godine kada je započela globalna kriza i recesija, ali se brzo oporavljaju. Ciljevi ulaska u Europsku uniju za baltičke zemlje su bili ostvareni kroz slobodno kretanje radnika, mogućnost studiranja i zapošljavanja u drugim državama, strane investicije i stvaranje novih radnih mjesta, demokratizaciju društva i suzbijanje korupcije, a sve su imale gospodarski rast uz poboljšani životni standard i smanjenje nezaposlenosti. Diplomski rad podijeljen je u 7 dijelova. U drugom dijelu objašnjen je razvoj baltičkih zemalja od ruske okupacije do stvaranja neovisnosti, njihova ekonomska povezanost i odnos s Rusijom, te utjecaj trilateralne suradnje u integriranju u NATO i Europsku uniju. U trećem dijelu predstavljena je Estonija, njezina povijest, gospodarstvo, te ulazak u EU i eurozonu. Gospodarstvo Latvije i njezino postajanje punopravnom članicom EU opisano je u četvrtom dijelu. U petom dijelu opisana je Litva kao najveća baltička zemlja i njezin ulazak u EU. Šesti dio opisuje kako je globalna kriza od 2008. godine utjecala na gospodarstva Estonije, Latvije i Litve, te kojim reformama će ubrzati gospodarski rast.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	248/2013
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 339 Trgovina. Međunarodni gospodarski odnosi. Svjetsko gospodarstvo > 339.9 Međunarodno gospodarstvo općenito. Međunarodni gospodarski odnosi. Globalno gospodarstvo > 339.923 Gospodarske unije. Gospodarske zajednice. Gospodarski blokovi 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 339 Trgovina. Međunarodni gospodarski odnosi. Svjetsko gospodarstvo > 339.9 Međunarodno gospodarstvo općenito. Međunarodni gospodarski odnosi. Globalno gospodarstvo > 339.924 Politika integracije. Poticanje integracije
Odjeli:	Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" > Ekonomija
Datum pohrane:	07 Jan 2014 07:50
Zadnja promjena:	07 Jan 2014 07:50
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/3042

Actions (login required)

Pregledaj stavku