Ćus, Lea (2009) Upravljanje potraživanjima. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (476kB) |
Sažetak
Upravljanje potraživanjima predstavlja uvijek aktualnu temu koja je neizbježna u međusobnoj interakciji s drugim poslovnim funkcijama u trgovačkim društvima. Ponajprije su tu politike kreditiranja, odnosno identifikacija klijenta i definiranje uvjeta prodaje, te politika naplate. Unaprijed utvrđeni kriteriji politika za određene kategorije klijenata omogućit će trgovačkom društvu efikasno upravljanje potraživanjima, te smanjiti kreditni rizik kojem su trgovačka društva izložena prilikom naplate svojih potraživanja. Politike kreditiranja obuhvaćaju utvrđivanje kreditnog standarda i analizu kreditne sposobnosti, te uvjete prodaje i kreditne uvjete. Prilikom utvrđivanja kreditnog standarda klijenata potrebno je koristiti se internim i eksternim podacima o klijentovu poslovanju, pri čemu se provodi financijska analiza klijentove kreditne sposobnosti i boniteta. U pokazatelje boniteta spadaju pokazatelji veličine i opremljenosti trgovačkog društva, pokazatelji financijske strukture, pokazatelji likvidnosti, te pokazatelji poslovne uspješnosti. Također, prilikom ocjene boniteta klijenata trgovačka se društva koriste i modelima koji su razvijeni kako bi se podaci dobiveni financijskom analizom mogli što bolje protumačiti. Među mnogobrojnim modelima spomenuti su oni najčešće korišteni, a oni su Altmanov Z model, te višestruka diskriminatorna analiza. Metode ocjene boniteta koje se najčešće koriste u analizi kreditne sposobnosti klijenta jesu metoda analize trenda, „cash flow“ analiza, metoda ocjene po pripadnosti grani djelatnosti, metoda usporedne analize, te posjet klijentima, te metoda „5C“. Politika naplate predstavlja važan element ukupne poslovne politike svakog trgovačkog društva. Učinkovitost politike naplate odražava se prvenstveno u razdoblju potraživanja, gubicima zbog loših kredita i razini ukupnog prihoda. Obuhvaća analizu potraživanja, te odluke o postupcima naplate nenaplaćenih potraživanja, odnosno naplatu potraživanja. Poseban naglasak stavljen je na instrumente osiguranja plaćanja. Faktoring, cesija te kompenzacija spominju se kao najčešći instrumenti kojima se hrvatska trgovačka društva koriste prilikom upravljanja potraživanjima. Ključne riječi: potraživanja, kreditna sposobnost, bonitet, pokazatelji boniteta, modeli ocjene boniteta, analiza potraživanja, postupci naplate, nenaplaćena potraživanja, faktoring, cesija, kompenzacija
Tip objekta: | Teza (Završni rad) |
---|---|
Mentor: | NIJE ODREĐENO |
Dodatne informacije: | 2009/134 |
Teme: | 6 Tehnologija (primijenjene znanosti) > 65 Menadžment i organizacija industrije, trgovine i komunikacija > 658 Poslovni menadžment, upravljanje, administracija. Organizacija poslovanja > 658.1 Oblici poduzeća. Financiranje |
Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management |
Datum pohrane: | 10 Nov 2011 10:48 |
Zadnja promjena: | 10 Nov 2011 10:48 |
URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/319 |
Actions (login required)
Pregledaj stavku |