Damijanić, Tihana (2009) Odnos između BDP-a, inflacije i nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (397kB) |
Sažetak
Uvjeti poslovanja nikad ne miruju. Nakon prosperiteta i napretka može uslijediti kriza. Ekonomska ekspanzija ustupa mjesto recesiji gdje bruto domaći proizvod, zaposlenost i realni dohodci opadaju, a inflacija raste. Cilj svake ekonomije je da oporavak bude toliko snažan da dovede do novog procvata u gospodarstvu. Zato je svrha ovog diplomskog rada upoznati se sa pojmovima bruto domaći proizvod, inflacija i nezaposlenost te ukazati na njihovu međusobnu povezanost. Cilj je istražiti uzroke njihova nastanka i odrediti u kakvom se stanju danas nalazi hrvatsko gospodarstvo. Na temelju svih makroekonomskih pokazatelja značajnih za jednu ekonomiju, bruto domaći proizvod je najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje dobara i usluga u zemlji. On je zbroj novčanih vrijednosti potrošnje, bruto investicija, državnih nabavki dobara i usluga i neto izvoza ostvarenih u zemlji tijekom dane godine. Drugi važan makroekonomski čimbenik je inflacija. Ona je prisutna u većoj ili manjoj mjeri u svim zemljama u svijetu, neovisno jesu li one razvijene ili nerazvijene. Inflacija nikad nije dobrodošla jer dovodi do smanjenja vrijednosti novca, umanjuje štednju, te destimulira investicije. Svaka država na svoj način pokušava zadržati inflaciju u granicama kontrole. Jedan od većih problema hrvatskog gospodarstva je nezaposlenost. Promjene u tranziciji negativno su utjecale na tržište rada. Došlo je do propadanja velikih poduzeća u javnom sektoru i do otpuštanje velikog broja radnika. Loša privatizacija poduzeća i odgađanje provođenja strukturnih reformi glavni su krivci nezaposlenosti u Hrvatskoj. Problem nezaposlenosti može se riješiti smanjivanjem troškova rada čime bi se smanjili troškovi zapošljavanja novih radnika. Naglasak treba biti na politici aktivnog zapošljavanja, a ne politici potpore nezaposlenosti. Hrvatska se posljednih godina približava europskom prosjeku po stopi rasta BDP-a, stopi inflacije i po smanjenju stope nezaposlenosti. Iako je Hrvatska ostvarila relativno visok i stabilan rast i nalazi se u skupini zemalja koje su popravile svoj položaj u odnosu na prosjek Europske unije nije svrstana u grupu tranzicijskih zemalja koje su ostvarile veći pomak. Iz svega navedenog može se zaključiti da inflacija i nezaposlenost prijete uvijek, u svakom gospodarstvu. Međutim preventivne mjere postoje i primjenjuju se, dok se nove i bolje dalje istražuju.
Tip objekta: | Teza (Diplomski rad) |
---|---|
Mentor: | Škare, Marinko |
Dodatne informacije: | 2009/116 |
Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 330 Ekonomija općenito > 330.1 Ekonomska znanost. Osnovni ekonomski pojmovi, teorija. Vrijednost. Kapital. Fondovi |
Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management |
Datum pohrane: | 10 Nov 2011 10:47 |
Zadnja promjena: | 16 May 2014 14:12 |
URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/335 |
Actions (login required)
Pregledaj stavku |