Vežnaver, Sabrina (2009) Računovodstveni informacijski podsustav (modul) zaliha trgovačke robe u društvu "Vemil" d.o.o. Zagreb. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst![[img]](http://eknjiznica.unipu.hr/style/images/fileicons/application_pdf.png) |
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (1MB) |
Sažetak
Cilj je ovog rada prikazati uloga računovodstvenog informacijskog podsustava zaliha trgovine robe u poslovanju poduzeća. Neposredan utjecaj na modul zaliha trgovačke robe ima ulazna i izlazna dokumentacija koja se unosi kroz aplikacijske module nabave, veleprodaje i maloprodaje te povećava odnosno smanjuje zalihe robe. Potreba za kvalitetnim praćenjem zaliha dovela je do stvaranja modula optimizacije zaliha u svrhu stalnog praćenja ulaza i izlaza zaliha u nekom periodu s ciljem da artikla uvijek bude na stanju ali da ne opterećuje zalihu. Funkcija optimizacije zaliha predstavlja svakodnevnu automatsku obradu kojom se za svaku organizacijsku jedinicu i svaki artikl za period unatrag 30 dana izračunavaju minimalne i maksimalne količine unutar kojih se moraju kretati optimalne zalihe. Te se minimalne i maksimalne količine koriste kod kreiranja automatskih narudžbi iz prodajni centara prema centralnom skladištu iz centralnog skladišta prema dobavljaču. Na osnovu minimalnih i maksimalnih količina sustav automatski se generiraju e-mailovi s izvještajima o nedostatnim i prekomjernim zalihama, artiklima čija je zaliha van granica optimalnih količina, popis artikla s negativnim količinama na zalihama. Sama inventura provodi se obvezno jednom godišnje za sve organizacijske jedinice. Popis se vrši pomoću ručnih terminala, a nakon preuzimanja inventurnih količina kreira se višak manjak čime se blokira daljnji unos inventurnih količina. Od tog je trenutka dozvoljen samo unos dokumenta datiranih prije i na dan inventure. Time se postiže da se već slijedeći dan započinje s normalnom prodajom. Dva temelja kontrolna mehanizma kojim se vodi računa o zalihama jesu koeficijent okretaja i dani vezivanja zaliha. Obrada za prikaz koeficijent okretaja provodi se svakog četvrtog u mjesecu za prethodni mjesec i period od početka godine do kraja prethodnog mjeseca. Izračunava se za svaku organizacijsku jedinicu i svaki artikl tako da se nabavni iznos prodane robe podijeli s prosječnom zalihom po nabavnoj vrijednosti i tako dobiveni iznos pomnoži omjerom 365 dana u godini i broja dana u periodu. Bez obzira za koji se period pokreće izvješće zbog usporedivosti izvještaja koef. okretaja svodi se na godišnju razinu. Osim uobičajenih izvješća koja se tiskaju ili spremaju u datoteku dostupna i izvješća kojim se pretražuju podaci preko ekranskih maski . Takvo pretraživanje uobičajeno se naziva ad-hoc upit ili query by example odnosno pretraživanje po uzorcima. . Uz standardna izvješća postoje i analize zaliha. Osim predefiniranih analiza korisnik može i samostalno kreirati iste birajući koje će kolone prikazati u izvješćima i parametre upita (od-do). Od naprednijih analiza koje se mogu kreirati valja spomenuti analizu starosti zaliha koja se temelji na FIFO metodi pretpostavljajući da je roba na zalihi u stvari roba zaprimljena po posljednjim primkama. Out of stock analiza daje pregled artikala kojih je na početku promatranog perioda bilo na stanju da bi u promatranom periodu zaliha pala na nulu te na kraju perioda bila iznad nule. Smatra se da bi roba bila prodana da je bila na zalihi pa se izračunava prosječna dnevna prodaja i utvrđuje koje bi količina bila prodana u vrijeme kada artikla nije bilo na stanju. Unutar modula zaliha provodi se i analiza nekurentne i neprodavane robe. Nekurentnom se robom smatra ona roba koja u promatranom razdoblju nije prodavana u dovoljnoj količini za razliku od neprodavane robe koja se u promatranom razdoblju nije uopće prodavala. Kriterij koja je dovoljna prodavana količina određuje voditelj potprograma. Posebna metoda analitičkog pristupa podacima je OLAP (on line analytical processing) koju čine posebni programi za analizu podataka. Svi su podaci prikupljeni u posebnoj bazi podataka koja se svakodnevno ažurira podacima iz transakcijske baze. Osim tabelarnog prikaza dobivaju se i usporedni grafički prikazi podataka. Neke od OLAP analiza odnose se na usporedbu zaliha u odnosu na prodaju, usporedbe podataka po godinama, učešće prometa po kupcima…. Može se zaključiti da je jedan od preduvjeta suvremenog poslovanja kvalitetan računovodstveni informacijski sustav koji ima značajnu ulogu kao potpora menadžmentu kod donošenja odluka. Pri tome se ne misli na informacije koje pružaju lager liste, kartice artikla, cjenici i slični jer oni predstavljaju minimum koji svaki računovodstveni informacijski sustav mora imati. Ključne informacije dolaze daju izvješća poput koeficijenta okretaja, dani vezivanja, starost zaliha, prosječne prodaje i slično. Modul zaliha nije samo u funkciji službi nabave i prodaje jer odjel marketinga koristi izračune koeficijent okretaja i prosječne prodaje za pozicioniranje artikla unutar prodajnog prostora, odjele plana i analize prati svakodnevno odstupanja prosječnih zaliha od planskih i slično.
| Tip objekta: | Teza (Diplomski rad) |
|---|---|
| Mentor: | NIJE ODREĐENO |
| Dodatne informacije: | 2009/102 |
| Teme: | 6 Tehnologija (primijenjene znanosti) > 65 Menadžment i organizacija industrije, trgovine i komunikacija > 657 Računovodstvo |
| Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management |
| Datum pohrane: | 10 Nov 2011 10:47 |
| Zadnja promjena: | 10 Nov 2011 10:47 |
| URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/347 |
Actions (login required)
 |
Pregledaj stavku |
