Šistov, Danijela (2009) Konkurentska pozicija hrvatskog hotelijerstva. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (601kB) |
Sažetak
Hotelijerstvo je ugostiteljska djelatnost koja se prvobitno sastoji od pružanja usluga smještaja te zatim ostalih usluga poput zabave, prehrane i slično. Cilj hotelijerstva je zadovoljiti potrebe turista te na osnovi toga ostvariti prihode. Hipoteza ovog rada je da hrvatsko hotelijerstvo znatno zaostaje za svojim konkurentima u Europi. Hrvatska je zemlja koja je pod velikim utjecajem sezonalnosti. Kvaliteta i raspon usluga su upitni, te u pružanju usluga turistima sudjeluje ne dovoljno obrazovan kadar. Cilj ovog završnog rada je istražiti konkurentsku poziciju hrvatskog hotelijerstva, te utvrditi njegove karakteristike, odnosno slabosti i prilike istog. Svrha rada je produbiti spoznaje o važnosti hotelijerstva za razvoj turizma u Hrvatskoj. Bitno je unijeti velike napore kako bi hrvatski turizam postao konkurentniji, te su ujedno bitna ulaganja u sve njegove segmente. Autor rada smatra da se spomenuto ulaganje treba odnositi na poboljšanje, kako na općenitih tehničkih stvari, pa sve do ljudskih resursa, počevši od managementa hotela pa sve do najniže razine zaposlenika u hotelu. U izradi seminarskog rada korišteno je više znanstvenih metoda. Metoda promatranja, metoda analize, komparativna metoda, metoda deskripcije, metoda klasifikacije, povijesna metoda, statistička metoda i metoda dokazivanja. Podaci potrebni za izradu rada osim spomenutih metoda, također su prikupljeni iz različitih Internet izvora te znanstvenih baza podataka. Teza rada se dokazuje kroz strukturu rada koji se sastoji od 7 poglavlja. U prvom djelu diplomskog rada, ukazuje se na sam turizam, gdje se govori o karakteristikama istog, te se izdvajaju definicije turizma, od strane različitih autora, Također se ističu hotelijerstvo, restoraterstvo te ugostiteljstvo kao jedni od najvažnijih dijelova turizma. Ističe se hotel, kao glavni predstavnik hotelske ponude. Nadalje, istaknut je povijesni razvoj hotelijerstva, počevši od besplatnog gostoprimstva koje se razvilo na prvobitno hotelijerstvo, te se u konačnici razvilo suvremeno hotelijerstvo. U drugom poglavlju ističu se karakteristike hrvatskog turističkog sektora. Hrvatska se promovira kao jedna od najznačajnijih turističkih destinacija na Mediteranu te zbog svojih prirodnih i društvenih elemenata ima potencijala postati još konkurentnija. Blizina emitivnih tržišta se također ističe kao jedna od važnih prednosti. Čitajući dalje poglavlje dolazi se do SWOT analize koja konkretno izdvaja prilike, prednosti, prijetnje te slabosti hrvatskog turizma. Izdvaja se turizam kao čimbenik revitalizacije gospodarstva. U trećem poglavlju govori se o razvoju hotelijerstva na području Hrvatske. Ističu se karakteristike istog u predratnom razdoblju, te nakon ratne agresije. Također se ukazuje na hotelijerstvo tijekom 80 - tih godina, gdje je hrvatski turizam doživio najveći broj turističkih dolazaka, te se to uzima kao najvažnije razdoblje hrvatskog turizma. Također se ukazuje i na hotelijerstvo tijekom tranzicije koja ima golemi utjecaj na cijelu zemlju te se tako njezin utjecaj reflektira i na turizam što dovodi u pitanje utjecaj tranzicije na samo hotelijerstvo. Bitno je naglasiti da je hrvatski turistički sektor tijekom tranzicije stagnirao. Naglašava se još, važnost okončanja procesa privatizacije kao jedan od čimbenika kojim bi hrvatski turizam dosegao svoj maksimum. Nadalje, četvrto poglavlje obuhvaća statističke podatke poput onih koji se odnose na hotelske smještajne kapacitete u Hrvatskoj te njihovu klasifikaciju, iskorištenost ugostiteljskih kapaciteta, ostvareni broj noćenja i slično. Ističu se hotelski lanci koji su zastupljeni u Hrvatskoj te se govori o važnosti postojanja istih u nekoj zemlji. Ukazuje se na zemlje Mediterana, gdje se izdvajaju, Grčka, Španjolska, i Crna Gora kao potencijalni konkurenti Hrvatskoj. U petom poglavlju govori se o Europskoj uniji, te o mogućnostima koje bi Hrvatska imala ulaskom u Uniju. Europska unija je vodeća turistička sila na svijetu, te bi pripadnošću istoj Hrvatska bila u mogućnosti povećati svoju konkurentnost i prihode od turizma. Šesto poglavlje, obuhvaća prijedloge za budući razvitak pomoću kojih je moguće povećati konkurentnost hrvatskog hotelijerstva gdje su promjena strukture smještajnih kapaciteta, edukacija managementa i zaposlenih, ulazak međunarodnih hotelskih brandova samo neki od njih. Završni rad završava zaključnim prijedlozima za daljnja istraživanja. Potvrđena je hipoteza da hrvatsko hotelijerstvo nije dovoljno konkurentno te se zahtjeva značajan trud i angažiranost svih sudionika kako bi se takav cilj ostvario.
Tip objekta: | Teza (Završni rad) |
---|---|
Mentor: | NIJE ODREĐENO |
Dodatne informacije: | 2009_186 |
Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.4 Proizvodnja i usluge prema gospodarskim sektorima > 338.48 Turistički promet s gospodarskog gledišta. Politika turističkog gospodarstva |
Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam |
Datum pohrane: | 18 Nov 2011 12:55 |
Zadnja promjena: | 18 Nov 2011 12:55 |
URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/374 |
Actions (login required)
Pregledaj stavku |