E-Knjižnica FET "Dr. Mijo Mirković"

Utjecaj bolesti i epidemija kroz povijest na život i rad ljudi

Jakir, Goran (2014) Utjecaj bolesti i epidemija kroz povijest na život i rad ljudi. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst
[img] PDF
Restricted to Samo registrirani korisnici

Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja.

Download (651kB) | Zatraži kopiju

Sažetak

Čovjeka kao društveno biće od svojih najprimitivnijih dana borba za preživljavanje i reprodukciju tjerala je na zajednički plemenski život. Opstanak zajednice tako je prvenstveno ovisio o prirodnim izvorima hrane, a broj članova plemena uglavnom je bio stalan, odnosno porastao bi samo u povoljno doba, kada su ih katastrofe svojevoljno zaobilazile. U tom prirodnom procesu povoljnih i nepovoljnih uvjeta leži razlog sporijeg porasta broja stanovnika. Nakon tisuća godina iz tih zatvorenih zajednica počele su se razvijati civilizacije Egipta, Mezopotamije, Indije i Kine. Usporedno s procesom širenja središta života ljudi su počeli dolaziti u dodir s nepoznatim bolestima, a razvoj infrastrukture omogućio je njihovo lakše prenošenje do nenaviklih populacija, što je kao posljedicu imalo izbivanje masovnih epidemija. S vremenom bolesti, glad, i ratovi postali su dominantni problemi s kojima se čovječanstvo suočavalo. Prve epidemije koje su nam poznate, znatno su utjecale na slabljenje naprednih civilizacija tadašnjeg vremena, Atene i Rimskog Carstva, budući da su trajno iscrpljivale i s izbijanjima često mijenjale odnose snaga Carstva i barbara. U zbiru opasnosti koje su činile život srednjevjekovnog doba nesnosnim, najistaknutije mjesto pripada Bubonskoj kugi, poznatoj pod imenom Crna smrt. Znatno je utjecala je na slabljenje feudalnog sustava, dotadašnjeg društvenog uređenja te otvorila put novcu kao novom mjerilu vrijednosti. Stvaranjem imunosti na nju, svijet je ušao u mirniju fazu koja će trajati sve do otkrića Novog svijeta. Nakon Napoleonovih stradanja u Rusiji, a koja su vodila konačnom kraju jedne ere, Industrijska revolucija donijela je promijene u načinu života i rada. Posljedično život na ograničenom prostoru te loši higijenski uvjeti i nečista voda bit će trajni izvor zaraza sve do pojave sanitarne reforme koja će pokazati put budućim javno zdravstvenim aktivnostima. Možemo reči da je 20 st. obilježilo svekoliki napredak, pa tako i na području medicine, međutim s početkom trećeg tisućljeća infektivne bolesti, nove ili one stare, ali u promijenjenom obliku upozoravaju nas da ćemo ih još dugo vremena morati stavljati u prvi plan medicinskog i javno društvenog interesa, budući da se nove bolesti pojavljuju neprestano.

[error in script]
Tip objekta: Teza (Završni rad)
Mentor: Bušelić, Marija
Dodatne informacije: 14/2014
Teme: 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 330 Ekonomija općenito
Odjeli: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"
Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" > Turizam
Datum pohrane: 29 May 2014 12:18
Zadnja promjena: 29 May 2014 12:18
URI: http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/3767

Actions (login required)

Pregledaj stavku Pregledaj stavku