Atraktivnost i autentičnost turističke destinacije

Bumbak, Martina (2010) Atraktivnost i autentičnost turističke destinacije. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (428kB)

Sažetak

Tema diplomskog rada je „Atraktivnost i autentičnost turističke destinacije”. Ovu temu sam odabrala jer mi se činila zanimljivom za obraditi sa sociološkog aspekta, a pored toga zanima me i društvo, kako funkcionira, djeluje i ponaša se. Rad se sastoji od četiri cijeline, u koje se ubrajaju sociološka analiza turizma, obrađena je turistička destinacija, turističke atrakcije i turistička motivacija. Rad započinje sociološkim aspektima turizma. Tijekom 20. stoljeća brojni teoretičari bavili su se analizom turizma sa sociološkog aspekta. Tako je Knebel početkom 60-tih godina obogatio sociološku teoriju terenskim istraživanjem. Po Knebelu društveno okruženje proizvodi želju za putovanjem i objašnjava razloge odabira turističke destinacije. Knebel drži da je turizam povezan sa zadovoljavanjem ljudske potrebe za luksuznim i može se provoditi tek kad je zadovoljen osnovni životni minimum. To podrazumijeva da je turist tumač društvene uloge koju preuzima u odnosu na društvenu skupinu kojoj pripada. E.Boorstin definira pojam turizam služeći se terminom pseudodogađaj1. Moderni turist ograničava se na putovanja u vođenim skupinama, osiguravajući sebi situaciju sličnu onoj unutar obitelji. Turist uživa u potpuno režiranim prizorima prilagođenim i pojednostavljenim njegovom ukusu, a pritom ignorirajući stvarni svijet oko sebe. McCannell u liku turista vidi volju i želju za bijegom od svakodnevnice i potrebu za ponovnim pronalaskom autentičnosti. Za McCannella atrakcije posjeduju cijenjenu društvenu vrijednost čija ih prepoznatljivost pretvara u sklonište od otuđenosti tog istog društva. Cohen predlaže alternativni način istraživanja koji vodi računa o sociopsihološkim potrebama i iskustvima turista, Cohen predlaže razlikovanje dvaju tipova turista: sightseen, tj. oni koji putuju kako bi upoznali nove znamenitosti i općenito su u potrazi za novim i vacationers, tj. oni koji putuju radi odmora, važna im je promjena. Uživaju u samom boravku i uvjetima gostoprimstva koje im pruža destinacija u kojoj borave. Autoricu Smith zanimaju one situacije kada se turizam nameće svakodnevnom životu lokalnog stanovništva. Smatra da je kritičan trenutak onaj kada turizam počinje djelovati tako da uzrokuje želju za oponašanjem i težnju za boljim standardom. Činjenica je da što je manji broj posjetitelja to je gostoprimstvo jednog odredišta bolje i kvalitetnije. Urry slijedi vezu da način ponašanja turista određuje vrstu turizma. Kako bi se turizam razumio treba se krenuti od istraživanja njegove suprotnosti, svakidašnjega života. Događaj konstruiran kao nadomjestak za empirijsku stvarnost. Način na koji turist doživljava turizam određen je njegovom percepcijom svakodnevnice. Postoji nekoliko osobnih činitelja koji utječu na potrošnju, prvi od njih je sociokulturno okruženje, drugi činitelj je pripadanje određenoj društvenoj skupini, tj. s kim se turist druži i živi. Obiteljsko okruženje najviše utječe na oblikovanje interesa i ukusa i upravo se tu stječu navike za putovanjem. Proces donošenja odluke sličan je procesu odluke o kupnji bilo kojeg drugog dobra i sastoji se od pet faza: 1.osjećaj potrebe, odnosno želja za putovanjem 2.prikupljanje informacija i njihovo vrednovanje 3.donošenje odluke za odlazak na putovanje 4.priprema za njegovu provedbu 5.ocjena postignutog zadovoljstva Turizam znači potrebu za boljom uravnoteženošću osobnosti, a to znači da onda mora postojati i privremena neravnoteža psihološkoga, socijalnoga i kulturnog karaktera osobe. Na proces donošenja turističke odluke znatno utječe maštanje i sanjarenje koje predstavlja početak zadovoljstva što se potom počinje ostvarivati turističkim putovanjem. Putovanje podrazumijeva kretanje prema nekom turističkom odredištu. Dolazak u odredište mora odgovarati očekivanjima koje turist ima o njemu prije samoga putovanja. Rezultat može biti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo, što znači da će turist ponovno posjetiti to mjesto ili će otputovati u novo. Putovanje je postalo statusni i prestižni simbol. Doživljaji prikupljeni na putovanju, nakon povratka, demonstriraju se u razgovoru, što potiče pozornost, priznanje i uvažavanje drugih. Takvi doživljaji nisu spontani ni autentični, važno je samo da se negdje bilo i da se na povratku o tome može pričati, pokazivati fotografije. Zajednička značajka svih tih kruženja jest samo trčanje za užicima. Suvremeni turisti često samo kruže oko svijeta, a na tim kruženjima premalo posvećuju vremena razgledavanju, ni o čemu se ne razmišlja, svuda se samo „proviruje“. Istina je da bi čovjek stvarno imao u čemu uživati. Međutim on je izgubio smisao i mogućnost da se divi i da uživa u ljepotama svijeta koja mu se nude. Turistička se destinacija definira kao mjesto koje se posjećuje tijekom putovanja. To je širi prostor koji je svoj turistički identitet izgradio na koncepciji kumulativnih atrakcija koje omogućuju doživljaj. Predstavlja i prostor intenzivnog okupljanja turista. Turistička destinacija može se podijeliti na nekoliko vrsta: udaljena (najudaljenije mjesto u odnosu na domicil), glavna (mjesto gdje je provedeno najviše vremena), motivirajuća (mjesto koje posjetitelj smatra primarnim ciljem posjete). Uspijeh svake destinacije ovisi o slici odnosno image-u koju si potencijalni posjetitelji u toku dužeg vremenskog razdoblja stvore o njoj. Takvo viđenje destinacije nastaje pod utjecajem raznih povijesnih događaja, televizije ili tiska te putem doživljaja koje nam usmenim putem prenose osobe koje su već posjetile određenu destinaciju. Pored odmora jedan od glavnih ciljeva i zadataka turističkog putovanja je doživljavanje „nečeg“, a to je uglavnom povezano sa autentičnosti. Ovdje se radi o autentičnosti turističkog prizora i autentičnosti turističkog doživljaja. Postoje autentični prizori s izmišljenim sadržajem ( destinacije, parkovi prirode ) i namješteni prizori ( tematski parkovi ) sa autentičnim sadržajem i njihova međusobna mješavina. Razlika između turističkog prizora i doživljaja je ta što se doživljaj ne može 'iskreirati', jer je duboko individualan, a sama izvornost scene ne može ga zagarantirati. Neki ljudi smatraju da su ostvarili autentičan turistički doživljaj već samim svojim dolaskom, dok drugi pak učestvovanjem. Suvremeni turisti donose odluke o izboru turističke destinacije ovisno o tome zadovoljava li ponuda njihove potrebe, pruža li im nezaboravan doživljaj. Jedan od elemenata koji destinaciju čini privlačnom i poželjnom su atrakcije koje se dijele na primarne, sekundarne i tercijarne. Primarne su važne za samu destinaciju, za stvaranje dojma i privlačenje turista. Sekundarne atrakcije su lokalno važne, turistu su popularne ali ne utječu na njegovu odluku o posjetu destinaciji. Tercijarne imaju još manji utjecaj na odluku o putovanju, njih turisti posjećuju samo zato jer već borave u destinaciji. Atraktivnost destinacije, kako mnogi teoretičari naglašavaju, ovisi o osjećajima, vjerovanju i stajalištima koje turist ima o atraktivnim sadržajima pojedine destinacije pomoću kojih će on nastojati zadovoljiti svoje potrebe i želje. Samu bit atrakcija određuju turističke potrebe, motivi i aktivnosti. Kušen je sve atrakcije podijelio na potencijalne i realne (Kušen,2001:7). Po njemu potencijalne atrakcije su ona obilježja određene destinacije koja imaju atrakcijski potencijal, ali iz određenih razloga nisu adekvatno turistički eksploatirane. Dok realne atrakcije podrazumijevaju one atribute destinacije kojima je osigurana turistička dostupnost i koji su u potpunosti iskorišteni. Da bi se kreirao imidž destinacije potrebno je odabrati određenu temu koja prenosi doživljaj atrakcije. Stoga je veći interes za atrakcije koje nude doživljaj u kojem turisti mogu sudjelovati, a ne samo promatrati. Danas više nije važno gdje provesti odmor, već je pitanje kako ga provesti, a to podrazumijeva visoku kvalitetu i bogat sadržaj boravka u određenoj destinaciji. Kako bi se ispunila očekivanja današnjih turista potebno je poznavati motive koji utječu na odluke pojedinaca o putovanju. Jer upravo je motiv taj koji pokreće osobu prema ispunjenju potreba ili ostvarivanju ciljeva. Općenito tijekom razdoblja života motivacija za odlazak na odmor se mijenja, ovisno o različitim mjestima i društvenim prilikama. Tako nailazimo da velik broj motiva koji potiču ljude na putovanje, poput: istraživanje, bijeg, relaksacija, prestiž, jačanje obiteljskih odnosa, širenje spoznaja, sloboda, samoodređenje, samorealizacija, sreća, oporavak. Najčešći faktori motivacije su bijeg od svakodnevnog okruženja, novost, kulturno iskustvo, društvena interakcija i prestiž. Kad se govori o motivaciji, važno je napomenuti da postoji odnos između izvora informacija i motivacije putovanja. Sam izvor informacija može aktivirati nečije motive putovanja i ima utjecaj na odluke o putovanju što je obično vezano uz osobne karakteristike i značajke putovanja. Za zaključak diplomskog rada mogao bi se navesti jedan citat od Shakespearea koji kaže da „Život je samo svijet koji luta“, zapravo čovijek kroz cijeli svoj život luta u potrazi za užicima, u potrazi za doživljavanjem „nečeg“, samo kako bi ostvario svoje želje i ciljeve. Pojedincima to i uspije, sve ovisi koliko su te želje velike i kakva su njihova očekivanja. Turizam je u svemu tome samo jedan od izvora u kojima pojedinac može to ostvariti i donekle pronaći samoga sebe.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2010/10
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.4 Proizvodnja i usluge prema gospodarskim sektorima > 338.48 Turistički promet s gospodarskog gledišta. Politika turističkog gospodarstva
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam
Datum pohrane:	17 Nov 2011 13:06
Zadnja promjena:	17 Nov 2011 13:06
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/410

Actions (login required)

Pregledaj stavku