E-Knjižnica FET "Dr. Mijo Mirković"

Devizni tečaj i zaduženost sektora privrede u Republici Hrvatskoj

Mateis, Petra (2010) Devizni tečaj i zaduženost sektora privrede u Republici Hrvatskoj. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst
[img] PDF - Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici

Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja.

Download (403kB)

Sažetak

Niti jedna zemlja, pa čak ni najrazvijenije i najbogatije zemlje, nisu same sebi dovoljne već su prinuđene razmjenjivati dobra, usluge, kapital i znanje s drugim zemljama. Isključiti se ili biti isključen iz međunarodne razmjene znači biti osuđen na siromaštvo, na ekonomsku stagnaciju i međunarodnu izolaciju. U otvorenoj tržišnoj ekonomiji vrlo važnu ulogu imaju devizni tečaj i devizno tržište, te financijsko tržište i priljev kapitala iz inozemstva. U novije vrijeme, uz pojavu globalizacije, euroizacije i velikih svjetskih kriza, devizni tečaj je nezaobilazan faktor gospodarskog opstanka male i uvozno ovisne zemlje kao što je Republika Hrvatska. Uz devizni tečaj, važnu ulogu u gospodarstvu Republike Hrvatske ima i inozemni dug. Inozemno zaduživanje može ubrzati privredni rast, ako su posuđena sredstva učinkovito iskorištena u produktivne svrhe, ali ga može i usporiti ako se posuđeni kapital neracionalno utroši, npr. na promašene investicije ili na povećanje tekuće potrošnje. Zato je uvozom kapitala potrebno financirati investicije u izvozno orijentirane privredne sektore kako bi se izbjegle teškoće u otplati duga. Makroekonomska gospodarska politika Hrvatske se bazirala zapravo na poticanju uvoza i trgovine, umjesto na razvoju proizvodnje i izvoza, što je uzrokovalo stalno povećanje zaduženosti. Nastavak inozemnog zaduživanja Republike Hrvatske je neupitan, ali on mora biti sporije dinamike i što je najvažnije potrebna je drugačija uporaba pozajmljenih sredstava koja ne smiju više biti prvenstveno u funkciji potrošnje, nego u funkciji razvoja profitabilnih proizvodnih izvoznih aktivnosti koje će omogućiti ostvarivanje dovoljnih deviznih prihoda za otplatu obveza i time pridonijeti realnoj stabilnosti tečaja. Glavni pokretači gospodarskog rasta i rješavanja problema prevelike zaduženosti su poduzeća, odnosno proizvodnja i izvoz domaćih roba i usluga. Politika stabilne, tj. "jake" kune koja se vodi u Republici Hrvatskoj utječe na destimuliranje proizvodnje i izvoza, na stimuliranje uvoza, na povećanje deficita u vanjskotrgovinskoj bilanci i na povećanje inozemne zaduženosti. Takva politika nije poticajna za domaća poduzeća i za konkurentnost hrvatskog izvoza. Deprecijacija kune trebala bi imati pozitivne efekte na hrvatski izvoz, jer bi domaći proizvodi cijenom postali konkurentniji, međutim zbog visoke uvozne ovisnosti hrvatskog gospodarstva to bi rezultiralo porastom troškova proizvodnje. Deprecijacija kune uzrokovala bi visoku stopu inflacije i porast otplatnih rata kredita. Iz tih razloga je važno da Hrvatska narodna banka brani

[error in script]
Tip objekta: Teza (Diplomski rad)
Mentor: Božina, Lovre
Dodatne informacije: 2010/31
Teme: 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 336 Financije. Uključujući: Javne financije. Bankarstvo. Novac > 336.7 Novac. Monetarni sustav. Bankarstvo. Burze
Odjeli: Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane: 17 Nov 2011 13:06
Zadnja promjena: 16 May 2014 13:40
URI: http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/432

Actions (login required)

Pregledaj stavku Pregledaj stavku