Brakovi i Natalitet

Mahnet, Mirela (2008) Brakovi i Natalitet. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (709kB)

Sažetak

Tema ovog diplomskog rada je brak kao važan dio obitelji te natalitet kao jedna od sastavnica prirodnog kretanja stanovništva. Većina mladih ljudi obično nakon završetka svog obrazovanja te ulaska na tržište rada počne razmišljati o sklapanju braka i stvaranju vlastite obitelji. Brak, kao takav, nije teško niti komplicirano sklopiti kao ni stvaranje vlastitih potomaka, već je puno teže brak održati dugotrajnim i kvalitetnim, a svoju djecu pravilno usmjeravati i odgojiti. Može se reći da je sklapanje braka te osnivanje vlastite obitelji jedan od težih životnih ispita. U prvom dijelu rada definira se institucija braka, način na koji dolazi do sklapanja braka, vrste brakova, funkcije braka i razvod braka. Danas sve više mladih živi skupa i prije braka što se smatra nekom vrstom probnog roka prije braka, pa je sklapanje braka za njih samo formalna verzija zajedničkog života. Osnova braka je odnos dva pojedinca i sve ono što iz njega proizlazi. Način na koji dolazi do sklapanja braka ovisi o pojedincu, zajednici, kulturi i društvu. Postoje različite vrste brakova ovisno o kulturnom krugu kojem društvo pripada te će biti govora o monogamiji i poligamiji. Dvije su važne funkcije braka: osobna i sociološka funkcija. Kako se društvo mijenja tako i opada važnost braka kao institucije u obitelji, što je vidljivo iz broja razvoda i samohranih roditelja. Rađanjem djece brak prerasta u obitelj te je drugi dio rada posvećen obitelji kao središnjoj društvenoj instituciji. Obitelj spada u malene društvene skupine, ali je nezamjenjiva i unutar nje se odvija značajan dio individualnog i društvenog života. Postoje dvije vrste obitelji: nuklearna i proširena, dok u Republici Hrvatskoj prevladavaju tradicionalne obitelji. Navedene su i funkcije obitelji: odgojna, ekonomska, zaštitna, religijska te ona koja je najbitnija za ovaj rad – reprodukcijska koja podrazumijeva biološku reprodukciju stanovništva. Obiteljska politika je cjelovit i sustavan skup mjera koje djeluju u korist obitelji, prije svega obitelji s djecom. Na kraju ovog dijela prikazan je razvoj obiteljske politike u Republici Hrvatskoj te obitelj prema Obiteljskom zakonom. Obiteljskim zakonom uređeni su odnosi među supružnicima, zaštita i prava djeteta te skrb o osobi koja je punoljetna, ali nije sposobna brinuti se o sebi. Socijalna politika oslanjala se na model „jednog hranitelja”, koji je u pravilu bio muškarac, dok je kućanski rad i skrb o djeci bilo u domeni ženskog rada. U 20. stoljeću dva bitna čimbenika utjecala su na demografske promjene. Prvi je kontrola fertiliteta, zahvaljujući pojavi kontraceptivnih sredstava 60-ih godina 20. stoljeća, kojim su žene mogle same odlučiti kada žele imati djecu i koliko ih žele imati. Drugi čimbenik koji je obilježio to razdoblje bilo je masovno zapošljavanje žena koje je ženi donijelo novčani dohodak, ali i veću participaciju u društvenom životu. U ovom dijelu rada prikazana je neravnopravnost žena kroz povijest te obrazovanje žena u Republici Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. Na kraju ovog dijela rada prikazana je moderna dvostruka uloga žene, žena kao domaćica i majka te žena na tržištu rada. U četvrtom dijelu rada pobliže je objašnjen pojam natalitet, kao sastavnica prirodnog kretanja stanovništva. Prikazane su odrednice i pokazatelji nataliteta te statistički pokazatelji nataliteta u Republici Hrvatskoj. U posljednjem dijelu obrađeni su provedeni anketni upitnici među studentima treće godine sveučilišnog preddiplomskog studija. Na samom početku obrađenog anketnog upitnika prikazana su osnovna socio-demografska obilježja i ekonomsko-socijalni položaj ispitanika. Podaci o stavovima prema djeci i obiteljskoj politici grupirani su prema spolu, mjestu stanovanja te religioznosti ispitanika. Posljednjih godina dogodile su se velike promjene u stopama nupcijaliteta i divorcijaliteta te prirodnog priraštaja. Ljudi se manje i kasnije žene, razvode se više i ranije, imaju manje djece i rađaju ih u kasnijoj dobi te se rjeđe ponovno žene nakon razvoda. Za većinu tih promjena zaslužne su žene, jer su ulaskom na tržište rada i kontrolom fertiliteta one indirektno uvelike utjecale na promjene koje su se dogodile. Cilj rada bilo je istražiti do kojih promjena je došlo i kada u Europi i Republici Hrvatskoj, kako te promjene utječu na demografsku sliku zemalja te kakvi su stavovi o brakovima i natalitetu među studentima treće godine sveučilišnog preddiplomskog studija. Pri izradi rada korišteni su sljedeći izvori: Obiteljski zakon, Zakon o radu, Zakon o ravnopravnosti spolova, stručna literatura s područja ekonomije rada i demografije, statistička dokumentacija te internet. Prikazana je demografska slika Republike Hrvatske pomoću statističkih tablica. Primijenjene su sljedeće metode: metoda analize, sinteze, anketiranja, deskripcije, kompilacije, komparativna metoda, metoda generalizacije i statistička metoda.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	Bušelić, Marija
Dodatne informacije:	2009_8
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 331 Rad. Zaposlenost. Poslodavci, zaposleni. Ekonomika rada. Organizacija rada.
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane:	05 Pro 2011 19:53
Zadnja promjena:	21 May 2014 08:37
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/469

Actions (login required)

Pregledaj stavku