Sigurnost istarskog turizma

Drlje, Sania (2009) Sigurnost istarskog turizma. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (477kB)

Sažetak

Potreba za sigurnošću jedna je od temeljnih ljudskih potreba. Prema klasifikaciji koju je napravio američki psiholog Abraham H. Maslow potreba za sigurnošću odnosi se na slobodu, stabilnost, zaštitu, isključivanje straha, kaosa, pljački, bezakonja, raznih ograničenja i slično. Novo vrijeme nosi i nove sigurnosne izazove i prijetnje – regionalnu nestabilnost, globalni terorizam, transnacionalne prijetnje, organizirani kriminal, ilegalne migracije, oružje za masovno uništenje i slične izazove s kojima se susreće većina demokratskih država svijeta. Teroristički napad u Sjedinjenim Američkim Državama, a i napadi u Madridu i Londonu, za posljedicu su imali manju spremnost na putovanja, promjenu stavova prema obrambenim i sigurnosnim savezima, kao i promjenu stavova prema mirovnim operacijama i žrtvama tih operacija. Potpuno je jasno da je sigurnosna djelatnost na današnjem stupnju društvenog razvoja doživjela niz promjena, kao i sigurnosno organiziranje civilnog društva. Neka pitanja povezana sa zaštitom i sigurnošću turista, kao što su: što učiniti prije polaska na put i tijekom putovanja, što kada se stigne na odredište, tijekom boravka i prije povratka, što učiniti u slučaju krađe, razbojničkog napada i teške tjelesne ozljede, te slična pitanja zaslužuju permanentnu pozornost institucija sustava vlasti i menadžera u turizmu. Odgovori na ta pitanja nisu nikad dani, niti su sva rješenja unaprijed poznata. Opća skupština Svjetske turističke organizacije WTO (World Tourism Organisation) usvojila je «Preporučene mjere za sigurnost u turizmu», te je pozvala sve države koje imaju djelatnost turizma da ih u skladu s vlastitim zakonodavstvom i praksom primjene u svojim zemljama. Preporučene mjere sadrže tri elementa: preventivne mjere sigurnosti, pružanje pomoći turistima i međunarodnu suradnju u turizmu. Prema naputku Svjetske turističke organizacije, obveza je i odgovornost turističke zajednice i nadležnog ministarstva izraditi prikladne sigurnosne preporuke i o tome obavijestiti javnost. Republika Hrvatska članica je te organizacije od 1993. g., te ima svoju nacionalnu stranicu za sigurnost turista, na kojoj predstavlja ključne podatke važne za njihovu sigurnost. Dokument kojim se utvrđuje opće stanje sigurnosti nekog turističkog objekta ili lokacije je prosudba ugroženosti. Osim što se utvrđuje razina rizika određenih pojavnih oblika ugrožavanja, jer je apsolutnu sigurnost nemoguće dostići, utvrđuju se i koraci koje je potrebno poduzeti kako bi rizik bio prihvatljiv i kako ne bi doveo do najtežih posljedica, a to je smrt. U Radu je tako prikazan način na koji se prosudba ugroženosti izrađuje, kako se predstavljaju rezultati, i preporučene mjere za poboljšanje učinkovitosti sustava. Prezentiraju se i određeni konkretni primjeri primjene integralnog sustava tehničke zaštite i sigurnosti kojim se mogu riješiti nedostaci utvrđeni prosudbom ugroženosti, te se prezentira metodologija izrade prosudbe ugroženosti, namijenjene prije svega voditeljima poslova zaštite i sigurnosti u turizmu koji su s čuvarskim službama, te lokalnom policijom najodgovorniji za sigurnost turista, ali i turističkih djelatnosti. Novo vrijeme zahtijeva i nove pripreme, kako spoznajne tako i organizacijske i metodološke, radi što bolje prevencije i suzbijanja negativnih učinaka prijetnji turistima i turizmu. Planiranje sigurnosti u turizmu, kako na strateškoj tako i na operativnoj razini, dobiva sve više na važnosti, a upravo je preventivna djelatnost u turizmu temeljna sastavnica planiranja. Jedini djelotvorni način u postizanju uspjeha je ići u susret prijetnji i spriječiti njezine učinke, a ne otklanjati njezine posljedice. U tome je odgovornost menadžmenta i svih turističkih subjekata najveća i podrazumijeva maksimalnu suradnju sa službama javne sigurnosti, tj. policijskim snagama. U skladu s time u Radu su opisani preventivna djelatnost u turizmu, opisana su etička pravila i sigurnosni standardi u turizmu, zatim pravni okvir i odgovornosti osoba zaduženih za zaštitu i sigurnost u turizmu, te način postupanja, organiziranja U radu su obrađeni najčešći oblici ugroza tj. opasnosti turista i turističkih djelatnosti, a osobita pozornost posvećena je sezonskom kriminalitetu zato što se pojedini oblici kaznenih djela, koji inače postoje tijekom cijele godine, učestalije pojavljuju na turističkim odredištima tijekom turističke sezone. Isto je tako posvećena odgovarajuća pozornost i počiniteljima kaznenih djela u turizmu, kao i turistu kao oštećenoj osobi i žrtvi. Navedeni su i opisi psiholoških profila i kategorizacija tipičnih skupina počinitelja kaznenih djela u turizmu. Kada je riječ o turistima kao oštećenim osobama, iznose se određeni primjeri nebrige i nepažnje koji rezultiraju imovinskim deliktom, odnosno otuđenjem pokretne stvari turista, a u pogledu žrtve navodi se tipologija prema kojoj se klasificiraju žrtve kaznenih djela u turizmu i njihov psihološki profil. Je li u Hrvatskoj dovoljno učinjeno na području sigurnosti turista? Sigurnost turista i turizma je jedan od najvažnijih promidžbenih čimbenika u promociji hrvatskog turizma. Povećanjem sigurnosti možemo očekivati rast turističkog prometa i financijskih prihoda. Sve navedeno ukazuje na potrebu osmišljenog i sustavnog pristupa problematici turizma i sigurnosti, vodeći pri tome računa o svim pojavnim oblicima narušavanja sigurnosti, od kojih je danas međunarodni terorizam najdrastičniji jer su upravo turistička odredišta postala mete napada. Turističku sezonu prati tzv. «turistički kriminal», pa se uoči i tijekom turističke sezone događa trend porasta kaznenih djela protiv života i tijela, protiv opće sigurnosti i protiv imovine građana. Sukladno programu priprema za turističku sezonu, Ministarstvo unutarnjih poslova planira i poduzima potrebne mjere i radnje u cilju sigurnog dolaska i boravka inozemnih i domaćih gostiju, u sklopu kojih je policijskim upravama naloženo pojačano poduzimanje operativno preventivnih mjera i radnji u cilju podizanja razine sigurnosti za vrijeme turističke sezone. U cilju pravovremenih priprema za provođenje mjera i aktivnosti tijekom turističke sezone, prije njenog početka Ravnatelj policije održava više Kolegija sa načelnicima Policijskih uprava, posebno sa načelnicima uprava i ostalim rukovoditeljima iz Policijskih uprava na moru. Povremeno se održavaju i sastanci ravnatelja policija iz regije, te država iz kojih dolazi veći broj turista. Prije početka turističke sezone održavaju se i koordinacije sa predstavnicima Državnog inspektorata, Porezne uprave, Carinske uprave, Uprave za sanitarnu inspekciju, Uprave cestovnog prometa, koncesionarima ili društvima koja upravljaju auto-cestama i HAK-om. Na području Policijskih uprava i Policijskih postaja, potrebno je osigurati maksimalne sigurnosne uvjete za siguran dolazak i boravak u turističkim odredištima, kako inozemnim, tako i domaćim turistima, pri čemu je odgovornost za pravilno planiranje i provođenje svih aktivnosti na nadležnim rukovoditeljima. Poradi pravodobne pripreme i ustrojavanja, pružanja stručne, kadrovske i materijalnotehničke potpore, te učinkovite kontrole i nadziranja, za obavljanje svih unutarnjih poslova uoči i tijekom turističke sezone, dana 06. travnja 1993.godine ustrojena je operativna akcija «TURS», za područje čitavog teritorija Republike Hrvatske, koja se od tada kontinuirano uspostavlja početkom svake turističke sezone. Znači, operativna akcija «TURS» uspostavlja se od 01. svibnja do 30. rujna svake godine. Svrha akcije je, u dužem intervalu uoči i po turističkoj sezoni kombinacijom operativno-preventivnih, represivnih i upravno-administrativnih mjera, podići razinu općeg stanja sigurnosti, te pojačanim mjera za trajanja turističke sezone, opće stanje sigurnosti zadržati povoljnim. Republika Hrvatska podijeljena je na 20 županija od kojih je Istarska županija najzapadnija hrvatska županija, koja obuhvaća najveći dio Istarskog poluotoka, tj. proteže se na 2820 m2. Dužina istarske obale iznosi 445 km, a s otocima 539 km. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2001.g. Istra ima 206344 stanovnika. Istra je ljepotom svojih prirodnih, arheoloških, povijesnih, kulturnih i gastronomskih bogatstava nadaleko poznata i izvan granica naše zemlje. Posebnosti istarskog podneblja, blizina zapadnoeuropskih zemalja, dužina državne granice i naglašena turistička opredijeljenost regije odrednice su koje oblikuju osebujan način življenja žitelja Istre, a istovremeno predstavljaju svojevrstan izazov policiji u djelotvornosti njezina postupanja. Cilj ovog rada je istražiti da li se broj kaznenih djela u Istri tijekom proteklih nekoliko godina povećao, kako bi iz toga mogli zaključiti da li je Istra sigurna turistička destinacija, te kao takva poželjna sve zahtjevnijim turistima. Cilj je također i istražiti za koliko se broj kaznenih djela promjeni za vrijeme trajanja turističke sezone kada se broj stanovnika u nekim mjestima poveća i za desetak puta, te kada su pretežno turisti žrtve istih. Svrha ovog diplomskog rada je primijeniti i koristiti mjere za sigurnost i zaštitu turista i domicilnog stanovništva, te za njihovih života i imovine. Osim uvoda i zaključka ovaj rad sadrži šest poglavlja u kojima su navedene i opisane institucije značajne za sigurnost turizma, sigurnosni problemi u turizmu i mjere sigurnosti, planiranje sigurnosti u turizmu, nacionalni program «Kontakt policajci», stanje sigurnosti istarskog turizma, te podaci o operativnoj akciji «TURS». U slijedećem poglavlju navedene su i opisane institucije značajne za sigurnost turizma, te sigurnosna djelatnost.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	Bušelić, Marija
Dodatne informacije:	2009_67
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.4 Proizvodnja i usluge prema gospodarskim sektorima > 338.48 Turistički promet s gospodarskog gledišta. Politika turističkog gospodarstva
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam
Datum pohrane:	21 Pro 2011 10:38
Zadnja promjena:	21 May 2014 08:38
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/543

Actions (login required)

Pregledaj stavku