Neslužbeno gospodarstvo i osvrt na rad na crno u Republici Hrvatskoj

Božić, Mladen (2009) Neslužbeno gospodarstvo i osvrt na rad na crno u Republici Hrvatskoj. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (412kB)

Sažetak

Tema ovog diplomskog rada je neslužbeno gospodarstvo i osvrt na rad na crno u Republici Hrvatskoj. Cilj ovog diplomskog rada je pobliže se upoznati sa fenomenom neslužbenog gospodarstva i sa jednim njegovim važnim dijelom, a to je rad na crno. Diplomski rad se sastoji od uvoda, pet poglavlja te od zaključka. Na početku diplomskog rada jesu dva poglavlja u kojima je analiziran fenomen neslužbenog gospodarstva. U ta dva poglavlja se obrađuje sama definicija neslužbenog gospodarstva kao i njegova raširenost, te uvjeti i uzroci za nastanak neslužbenog gospodarstva. Osim svega navedenoga u ta dva poglavlja se obrađuje i neslužbeno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj, kao i metode koje se primjenjuju za mjerenje neslužbenog gospodarstva. Neslužbeno gospodarstvo podrazumijeva obavljanje ekonomskih aktivnosti van odgovarajuće pravne regulative ili protivno zakonskim propisima. U neslužbenom gospodarstvu riječ je o ekonomskim aktivnostima koje se javno ne deklariraju, ne evidentiraju (neregistrirana ekonomija) ili ne oporezuju (porezna evazija). Glavni uzroci nastanka neslužbenog gospodarstva jesu izbjegavanje plaćanja poreza ili utaja poreza, te kršenje propisa koji reguliraju privredne transakcije. Uvjeti za pojavu neslužbenog gospodarstva mogu se podijeliti na tri kategorije, a to su: ekonomski faktori (financijski problemi, visoki porezi, očekivani profit), psihološki faktori (nepovjerenje u državne aktivnosti i mjere), te faktori oportuniteta (radno iskustvo, obrazovanje). Nakon prva dva poglavlja u kojima je obrađen fenomen neslužbenom gospodarstva slijede tri poglavlja o radu na crno. U prvom poglavlju o radu na crno je obrađen fenomen rada na crno krenuvši se od njegova definiranja, preko uzroka i oblika rada na crno do njegovih psiholoških učinaka. Rad na crno je fenomen koji je karakterističan za sve zemlje svijeta, ali njegov obujam varira od zemlje do zemlje ovisno o njihovom političkom ustroju, te o gospodarskoj razvijenosti zemlje. Rad na crno podrazumijeva neplačanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te neprijavljivanje. Glavni uzrok rada na crno jest taj što pridržavanje zakona sudionicima nameće troškove i suočava poduzeća i pojedince s preprekama koje proizlaze iz administrativne neučinkovitosti. Rad na crno ima kako pozitivan tako i negativan učinak. Pozitivan učinak vidljiv je u tome što se radom na crno povećava proizvodnja, ljudi zaposleni na crno ostvaruju kakva takva sredstva za život, a time raste i potrošnja. Negativni učinak je vidljiv tako što radnici zaposleni na crno većinom nemaju slobodnog vremena, često su diskriminirani, ne mogu se sindikalno organizirati i nemaju se kome obrati za pomoć. Još jedan negativan učinak je taj što radom na crno država gubi sredstva koja bi inače ostvarivala od doprinosa i poreza. Nakon poglavlja o samom fenomenu rada na crno slijedi poglavlje o radu na crno u Europskoj Uniji gdje je analizirana i obrađena raširenost rada na crno unutar zemalja članica Europske Unije, kao i aktivnosti i sankcije koje zemlje članice poduzimaju kako bi smanjile rad na crno. Zadnje poglavlje je poglavlje o radu na crno u Republici Hrvatskoj. U tom poglavlju obuhvaćene su djelatnosti rada na crno, kao i njihov udio u ukupnom radu na crno u Republici Hrvatskoj. Osim toga analiziran je i Državni Inspektorat, te aktivnosti koje poduzima kako bi regulirao i smanjio rad na crno. Na kraju ovog poglavlja naglasak je na radu na crno u turizmu, kao i na državnim aktivnostima i na aktivnostima Državnog Inspektorata u turističkoj sezoni kako bi se rad na crno u turizmu smanjio što je moguće više. Na kraju ovog diplomskog rada je zaključak u kojem su dana moja mišljenja vezana uz temu neslužbenog gospodarstva i rada na crno. Mišljenja sam da bi država kako bi smanjila rad na crno trebala poslodavcima davati subvencije, poticaje ili kakve druge vidove olakšica, kao što je smanjenje stopa doprinosa i poreza, kako bi stimulirala i poticala poslodavce da registriraju svoju djelatnost i zapošljavali radnike legalnim putem. Osim tih pozitivnih mjera smatram da bi sankcije i novčane kazne mogle imati veliku ulogu u reguliranju i smanjenju rada na crno. Za one poslodavce koji bi često zapošljavali radnike na crno i time zanemarivali zakone smatram da bi se trebala primjeniti i krajnja mjera kao što je zabrana rada, te da bi novčane kazne trebale biti rigorozne. Osim za poslodavce smatram da bi se te mjere trebale primjenjivati i na pojedince koji rade na crno. Još smatram da bi trebalo doći do promjena u zakonskoj regulativi kako bi poslodavci i pojedinci mogli lakše, jednostavnije i brže doći kako do radnih dozvola tako i do dokumentacije potrebne za registriranje poduzeća. Sve bi te mjere po mom mišljenju dovele do smanjenja rada na crno i do razvoja gospodarstva.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	Škare, Marinko
Dodatne informacije:	2009_81
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 330 Ekonomija općenito > 330.3 Dinamika gospodarstva. Kretanje gospodarstva
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam
Datum pohrane:	05 Pro 2011 20:36
Zadnja promjena:	16 May 2014 14:12
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/559

Actions (login required)

Pregledaj stavku