Hrelja, Denis (2008) Utjecaj inozemnih izravnih ulaganja na gospodarstvo s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst![[img]](http://eknjiznica.unipu.hr/style/images/fileicons/application_pdf.png) |
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (1MB) |
Sažetak
Osnovni cilj ovog diplomskog rada je ukazati, uz pojašnjenje samog pojma inozemnih izravnih ulaganja, na njihovu važnost za razvitak gospodarstva, ali i na nepoželjne opasnosti koje se mogu pojaviti uslijed neadekvatne politike ulaganja, te prikazati četrnaest godišnje kretanje inozemnih izravnih investicija u svijetu s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku, ujedno se opisuje i njihov dosadašnji značaj za hrvatsko gospodarstvo. Globalizacija svjetske ekonomije rezultirala je porastom značaja inozemnih izravnih ulaganja. Zemlje su postale sve otvorenije meĎunarodnim operacijama, liberalizirale su svoje privrede i tako postale privlačene inozemnim investitorima. Izravna ulaganja mogu imati brojne pozitivne efekte na rast i razvoj zemlje domaćina. Ti efekti prvenstveno se očituju u mogućnosti priljeva kapitala, prijenosa tehnologije, znanja i različitih vještina. No, svaka zemlja treba procijeniti i moguće rizike takvog ulaska, jer inozemna izravna ulaganja nisu automatsko rješenje svih problema, pozitivan učinak ovisi i o samom okruženju unutar zemlje domaćina, odnosno apsorpcijskom kapacitetu zemlje domaćina. Neovisno o tome što postoje pozitivne i negativne strane takvih ulaganja sve zemlje ih svakodnevno sve više potiču, a posljedica toga je da inozemna ulaganja u svijetu bilježe rekordne razine, čak 1833 milijarde američkih dolara. U tom dijelu nalazi se i Republika Hrvatska koja je privukla zadovoljavajuću veličinu inozemnih izravnih ulaganja, ali je većina kapitala investirana u preuzimanja vlasničkih udjela putem privatizacije, čiji prihodi su se trošili za popunjavanje proračunskih manjkova. Nedostaju potpuno nova ulaganja (greenfield investicije), pogotovo u prerađivačke i izvozno orijentirane sektore. Činjenica je da više od polovine ukupnih inozemnih izravnih ulaganja plasirano u bankarstvo, telekomunikacije, farmaciju i u trgovinu, a još više poražava činjenica da je nekolicina tako kupljenih poduzeća imala monopolistički ili dominantan položaj na hrvatskome tržištu. Priljev inozemnih ulaganja bio je usmjeren na osvajanje hrvatskoga tržišta, i to u najprofitabilnijim djelatnostima. Iznimno mali dio izravnih ulaganja odnosio se na osnivanje novih poduzeća ili na restrukturiranje preuzetih poduzeća sa ciljem da ona postanu izvozno orijentirana. Zaključujemo da Republika Hrvatska sa ovakvim postojećim stanjem nema sjajnu perspektivu. Potrebne su radikalne promjene, prvenstveno u Vladi zajedno sa javnim ustanovama, jer napredak je nezamisliv bez efikasnijeg upravljanja. Isto tako potrbno se riješit korupcije i komplicirane birokracije kako bi domaći, a i inozemni ulagači nesmetano i slobodno mogli poslovati. Treba napomenuti da nije upitna važnost inozemnih ulaganja, svakako su poželjna inozemna ulaganja koja će donijeti moderniju tehnologiju i upravljačke vještine, koje će unaprijediti gospodarstvo i povećat konkurentsku sposobnost zemlje, a i njezinih poduzeća. No, još su poželjnija ulaganja hrvatskih poduzeća u inozemstvo, posebice na onim tržištima gdje mogu konkurirat, i time omogućiti Republici Hrvatskoj poziciju lidera u regiji. Naravno treba pripaziti na efikasnost i strukturu investicija a prije svega na očuvanje okoliša jer je to naša najveća vrijednost. Ostvarenje navedenog omogućilo bi dugoročni i intenzivniji ekonomski rast i blagostanje Republike Hrvatske, a posebice kvaitetniji i bezbrižniji život njezinih graĎana putem povećanja životnog standarda.
| Tip objekta: | Teza (Diplomski rad) |
|---|---|
| Mentor: | Afrić-Rakitovac, Kristina |
| Dodatne informacije: | 2008/97 |
| Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 330 Ekonomija općenito > 330.3 Dinamika gospodarstva. Kretanje gospodarstva 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.2 Gospodarska poltika. Kontrola gospodarstva. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje |
| Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management |
| Datum pohrane: | 05 Pro 2011 21:00 |
| Zadnja promjena: | 16 May 2014 14:55 |
| URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/642 |
Actions (login required)
 |
Pregledaj stavku |
