Mobing- uzroci i posljedice

Petrović, Suzana (2008) Mobing- uzroci i posljedice. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (324kB)

Sažetak

Mobing kao pojava psihičkog i moralnog zlostavljanja zaposlenika predstavlja jedan od najtežih oblika radnog stresa, koji može ostaviti trajne posljedice na psihičko i tjelesno zdravlje pojedinca. Nastala šteta sve je češći povod sudskom medicinskom, psihijatrijskom i psihološkom vještačenju duševne boli uzrokovane mobingom. Cilj je diplomskog rada predstaviti sam pojam mobinga, prikazati koji su sudionici u tom odnosu, kakav utjecaj ima na zdravlje i psihičko stanje zaposlenika te ukazati što se radi po tom pitanju u Hrvatskoj. Kod same izrade diplomskog rada korištene su sljedeće metode: metode indukcije i dedukcije, metode analize i sinteze, metode dokazivanja i opovrgavanja, metode deskripcije i metoda provođenja upitnika. Na samom početku započinje se od pojma mobinga te povijesti njegovog nastanka. Predstavljaju se sudionici koji se javljaju u ovom fenomenu, a su to zlostavljač i žrtva mobinga. Kako dolazi do mobinga u poduzeću, koje su karakteristike koje pogoduju nastanku mobinga te koje vrste mobinga postoje opisano je u trećem dijelu. U četvrtom dijelu opisani su uzroci koje su doveli do pojave mobinga u samoj organizaciji. Kao uzroci navode se obilježja počinitelja ili skupine počinitelja, obilježja žrtve, situacijski čimbenici te interaktivni događaji. Zato se mobingu treba suprostaviti mjerama koje se tiču žrtve, počinitelja i situacijskih čimbenika. Značajni uzroci jesu i promjene u organizaciji, disfunkcionalna organizacijska struktura, nedostatak komunikacije, nedostatak adekvatnog treninga zaposlenih i različiti pritisci koji dolaze izvana. U četvrtom dijelu se također spominju i posljedice koje se javljaju kako za pojedinca tako i za radnu organizaciju i društvo. Posljedice mobinga odražavaju se na žrtve mobinga podjednako na psihičkom, društvenom i fiziološkom području. Žrtvi opadne koncentracija u radu i mišljenju, slabi joj volja za životom, zahvaća ju kompleks manje vrijednosti. Kad je već došlo do pojave mobinga u samoj organizaciji nude se prijedlozi kako rješiti situaciju i koga tražiti za pomoć. Vrlo su važni i činitelji o kojima ovisi mogućnost ozdravljenja. Sve ove teme obrađuju se u petom dijelu. Tri su moguće razine prevencije mobinga koje se opisuju u šestom dijelu. Također se spominju i metode koje bi trebalo koristiti, a da se izbjegne pojavi mobinga u radnoj organizaciji. U okviru primarne prevencije moguće je informirati i educirati zaposlene o pojavnijm oblicima i mogućim posljedicama mobinga za pojedinca, organizaciju i društvo u cijelini. Na sekundarnoj sredini moguće je umiješati treću stranu (medijatora) koji pomaže rješavanju konflikta. Na tercijalnoj razini prevencije rješavaju se teške posljedice putem postavljanja rane dijagnoze pružanja adekvatne pomoći žrtvama mobinga u specijaliziranim ustanovama. U sedmom dijelu se opisuje kako različite zemlje reguliraju pojavu mobinga i na koji način štite svoje radnike. Ukazuje se i na pojavu mobinga u Hrvatskoj za koju još nije donesen Zakon o mobingu. Hrvatska ima udrugu Mobbing koja će u daljnjem tekstu biti predstavljena. Budući da je provedeno istraživanje u poduzeću XY predstavljaju se rezultati istraživanja te moguće metode koje se mogu primjeniti kod dijagnosticiranja mobinga.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	Bušelić, Marija
Dodatne informacije:	2008/120
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 331 Rad. Zaposlenost. Poslodavci, zaposleni. Ekonomika rada. Organizacija rada.
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam
Datum pohrane:	05 Pro 2011 20:36
Zadnja promjena:	21 May 2014 08:29
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/663

Actions (login required)

Pregledaj stavku