Hrvatin, Franka (2007) Slobodna i gospodarska zona Buje s osvrtom na poduzeće Droga d.o.o. Buje. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst![[img]](http://eknjiznica.unipu.hr/style/images/fileicons/application_pdf.png) |
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (323kB) |
Sažetak
Pod slobodnim zonama podrazumijevamo dijelove državnog teritorija koji uživaju carinsku eksteritorijalnost. U carinskom smislu takve zone i skladišta su za domaće tržište inozemstvo, a u svakom drugom smislu su dio državnog teritorija kojem pripadaju s tim da ne mogu biti naseljene. Slobodne zone imaju veliku važnost za vanjskotrgovinski promet u svijetu i za tranzitne poslove. One omogućavaju sudionicima međunarodnog prometa fleksibilnije, efikasnije i profitabilnije poslovanje. Zbog toga mnoge slobodne zone u svijetu imaju razvijenu industrijsku proizvodnju kao i poslove oplemenjivanja robe. Novim zakonom se želi optimanlno korištenje domaćih resursa, prije svega rada i infrastrukturnih objekata kroz proizvodnju za izvoz i plasman domaćih roba. Pored toga korisnici slobodnih zona obično koriste usluge domaćih poduzeća izvan zone. Oslobođenje od carinskih i poeznih opterećenja kod proizvodnje za izvoz, pogodnost je za korisnike slobodnih zona i skladišta. Na taj način oni povećavaju svoju konkurentnost na tećim tržištima. Teritorij zone mora biti posebno uređen i označen, a slobodna se zona može sastojati od više prostorno odvojenih dijelova. U slobodnoj zoni i slobodnom tržištu mogu se obavljati svi oblici trgovine i posredovanja u trgovini s inozemstvom, te se u njima primjenjuju druga ograničenja kojim je uređena trgovina s inozemstvom. U slobodnoj zoni nije dozvoljena trgovina na malo, a ugostiteljska djelatnost može se obavljati za potrebe korisnika slobodne zone. Vlada donosi odluku o slobodnoj zoni. Odobrenja se daju na razdoblje od 25 godina, a prethodne suglasnosti daju gradovi i županije. Naknada za koncesiju uplaćuje se u korist proračuna države 50%, a po 25% u korist općine i grada. Koncesionar mora donijeti pravilnik o unutarnjem radu u slobodnoj zoni. Iskustva ostalih zemalja ukazuju međutim da su slobodne zone najučinkovitihji oblik za ubrzani i trajni gospodarski oporavak malih i srednjih zemalja. One bi trebale privući proizvodni kapital u našu zemlju što će omogućiti malim i srednjim poduzetnicima da što lakše izađu na svjetsko tržište i zaposle velik broj nezaposlenih. Po nekim procenama moglo bi se otvoriti najmanje 35.000 novih radnih mjesta. Osim toga strani ulagači donose i know-how koji se inače stvara godinama, a mi ga dobivamo besplatno. Nažalost, slobodna zona Buje, kao zona ne posluje, već se unutar zone nalazi gospodarska zona gdje posluju proizvođači (12) špediterske kuće (6) i carina.
| Tip objekta: | Teza (Diplomski rad) |
|---|---|
| Mentor: | NIJE ODREĐENO |
| Dodatne informacije: | 2007_120 |
| Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.1 Gospodarsko stanje. Gospodarski ciklus. Razvoj gospodarske strukture. Rast |
| Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Marketinško upravljanje |
| Datum pohrane: | 05 Pro 2011 20:52 |
| Zadnja promjena: | 05 Pro 2011 20:52 |
| URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/682 |
Actions (login required)
 |
Pregledaj stavku |
