E-Knjižnica FET "Dr. Mijo Mirković"

Problematika zapošljavanja invalida

Starčević, Silvija (2007) Problematika zapošljavanja invalida. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst
[img] PDF - Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici

Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja.

Download (396kB)

Sažetak

Prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj utvrđena su kako međunarodnim tako i domaćim dokumentima. Od domaćih dokumenata najznačajniji je Ustav Republike Hrvatske, čijim se odrednicama naglašava potreba posebne skrbi o osobama s invaliditetom i njihovog uključivanja u društveni život. Slijedeći osnovno načelo Ustava Republike Hrvatske o posebnoj zaštiti osoba s invaliditetom je da su brojnim propisima razrađene pojedine odredbe Ustava o zaštiti osoba s invaliditetom odnosno o njihovim pravima. Također opća deklaracija o ljudskim pravima, danas se smatra međunarodnim običajnim pravim izvorom odnosno izvorom svih ljudskih prava, sukladno svojim načelima: temelj slobode, pravde i mira u svijetu predstavlja priznavanje prirođenog dostojanstva, te jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske zajednice. Naravno, da rečeno načelo predstavlja temelj kasnijih, kako međunarodnih tako i nacionalnih dokumenata kojima se štite sve kategorije. Jednu takvu skupinu čine i osobe s invaliditetom. Brojni međunarodni dokumenti o ljudskim pravima, ne izdvajaju pojedine skupine ljudi, već prava priznaje svakome, iz čega proizlazi zaključak da su pobrojana prava zajamčena i posebnim skupinama, kao što su i osobe s invaliditetom. Isto tako, ne postoji međunarodni dokument obvezujućeg karaktera koji bi se doticao upravo prava osoba s invaliditetom. Stoga je za podržati donošenje UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koju je 30. ožujka 2007. godine – u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku potpisalo 80 zemalja, između kojih je i Republika Hrvatska. Uz uvažavanje temeljnih načela koja proizlaze iz Opće deklaracije o ljudskim pravima kao što su: poštivanje urođenog dostojanstva, slobodu izbora i neovisnost osobe; nediskriminacija te jednakost muškarca i žene, Konvencija po prvi puta jamči prava koja proizlaze s osnova invaliditeta, a to su: puno i učinkovito sudjelovanje i uključivanje u društvo osoba s invaliditetom, poštivanje različitosti i prihvaćanje invaliditeta kao dijela ljudske različitosti i čovječnosti, jednakost mogućnosti, pristupačnost i poštivanje sposobnosti razvoja djece s poteškoćama u razvoju i poštivanje djece s poteškoćama u razvoju na očuvanju vlastitog identiteta.Konvencija svojim odredbama, uvažavajući specifične potrebe osoba s invaliditetom, s jedne strane jamči, a s druge strane obvezuje države potpisnice na praktičnu provedbu temeljnih ljudskih prava kao što su dostojanstvo, jednakost, pred zakonom, nediskriminacija, pravo na život, pristup pravosuđu, osobna sloboda i sigurnost, zabrana mučenja i surovog postupanja ili kažnjavanja, zabrana izrabljivanja i zlostavljanja, sloboda kretanja i državljanstvo, sloboda mišljenja i izražavanja te pristup informacijama, poštivanje privatnosti, doma i obitelji, pravo na obrazovanje, zdravstvena zaštita, rad i zapošljavanje, sudjelovanje u političkom i javnom životu te sudjelovanje u kulturnom životu. Međutim, osim narečenih prava i njihovu razradu u svrhu punog uživanja i od strane osobe s invaliditetom neovisno o vrsti i prilagođene osobama s invaliditetom. Stoga, već uz nabrojeno Konvencija jamči: posebnu pozornosti ženama s invaliditetom, uključivanje djece s poteškoćama u razvoju u skladu s najboljim interesom djeteta, podizanje svijesti cijelog društva o osobama s invaliditetom i njihovim pravima, pristupačnost, neovisno življenje i uključenost u zajednicu, osiguranje osobne pokretljivosti te osposobljavanje i rehabilitaciju. Upravo narečena prava predstavljaju jamstvo i poštivanja svekoliko ukupnosti ljudskih prava i izjednačavanje mogućnosti u odnosu na osobe s invaliditetom. Ona jamče prihvaćanje invaliditeta kao oblika različitosti te njegovo potpuno uvažavanje od strane države i društva. Uvažavanje pak invaliditeta predstavlja preduvjet poštivanja ljudskih prava s invaliditetom u punoj širini, prilagođavajući instrumente njihova uživanja posebnim potrebama svakoj pojedinačnoj osobi. Pravo izbora osobe s invaliditetom, uvažavanje njenog mišljenja i pravo na odlučivanje o samoj sebi, jedna je od njenih komparativnih prednosti budući da nameće obvezu uvažavanja narečenih načela. Konačni cilj Konvencije je potpuna socijalna integracija osoba s invaliditetom koja pak takvoj osobi omogućava samostalno življenje. Koncept Konvencije usmjeren na osnaživanje osobe s invaliditetom te povećanje odgovornosti društva prema toj društvenoj skupini na neki način jamči ostvarenje cilja, a to je puno uvažavanje ljudskih prava osoba s invaliditetom. Najvažniji očekivani učinak Konvencije je promjena percepcije javnosti prema osobama s invaliditetom, u cilju njihove pune integracije u društvo, što traži i javnu kampanju. S obzirom da je tema diplomskog rada osim prava invalida proširena i na problematiku kojom se bave posljednja poglavlja diplomskog rada, a odnose se na zapošljavanje invalida na tržištu rada. Sadašnje vrijeme naglog napretka informatizacije, tehnike i tehnologije glavni nedostatak na području zapošljavanja nije samo invalidnost, već često nedovoljna ili neodgovarajuća stručna osposobljenost. U uvjetima djelovanja zakonitosti tržišta rada nužno je odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje za određena zanimanja u skladu sa sposobnostima, te mogućnostima zapošljavanja prema potrebama i ponudama tržišta rada. Uzmemo li u obzir da je svrha rehabilitacije ostvarena tek onda kada se osoba osposobila za produktivni rad i zaposlila, s ovog bi se aspekta o osobama s invaliditetom moglo govoriti kao o teško zapošljivoj skupini. Stoga se kroz program poticanja zapošljavanja definira niz neophodnih mjera za sufinanciranje zapošljavanja, samozapošljavanja i obrazovanja nezaposlenih osoba s ciljem smanjenja nezaposlenosti posebno određenih, teško zapošljivih skupina. Upravo jedan pozitivan primjer zapošljavanja invalida obrađen je u ovom diplomskom radu na primjeru „ TEKOP NOVE“ iz Pule.

[error in script]
Tip objekta: Teza (Diplomski rad)
Mentor: Bušelić, Marija
Dodatne informacije: 2007_105
Teme: 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 331 Rad. Zaposlenost. Poslodavci, zaposleni. Ekonomika rada. Organizacija rada. > 331.1 Teorija i organizacija rada. Odnosi između poduzeća i zaposlenika
Odjeli: Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam
Datum pohrane: 21 Pro 2011 10:36
Zadnja promjena: 21 May 2014 08:19
URI: http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/727

Actions (login required)

Pregledaj stavku Pregledaj stavku