Kontinentalni turizam Sisačko-moslavačke županije

Čivljak, Enđela (2008) Kontinentalni turizam Sisačko-moslavačke županije. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (2MB)

Sažetak

Svrha i cilj ovoga rada je obrazložiti da li ima turizma dalje od obale, mora i skijališta i da li ima mogućnosti za njegov razvoj. Kontinentalni turizam nesmijemo promatrati kao nadopunu turizma na moru s obzirom da se oblici turizma koji se razvijaju na kontinentu mogu razviti kao potpuna samostalna ponuda. Mogućnosti za razvoj ima, iako je udio kont. tur. svega 5% u ukupnom tur. prometu u Hrvatskoj, ali prednost je u tome što se može prodavati svih 12mj. U prvom djelu objašnjeni su osnovni pojmovi turizma kao gospodarske i društvene pojave, te povijesni razvoj turizma u svijetu i Hrvatskoj sve od predturističkog (antičko, srednjevjekovno) pa do kraja 20st. Odnosno doba suvremenog turizma (razdoblje grand toura, razdoblje nakon 2 svjetskog rata) kada turizam postupno postaje sve manje luksuz bogatih i sve više potreba svih ljudi (koji karakteriziraju masobnost, organiziranost putovanja). U drugom djelu razmotren je suvremeni turizam (koji je tijekom 150 god. Prolazio razlićite razvojne faze) od masovnog, individualnog pa do selektivnih oblika turizma koji predstavljaju budučnost turizma za Hrvatsku, a posebno za njen kontinentalni dio, kroz ruralni, lovni , zdravstveni, konjički, biciklistički i dr. oblike turizma koji su prikazani na konkretnim primjerima unutar Sisačko-Moslavačke Županije. U trećem djelu obrađen je turizam Sisačo Moslavačke Županije.Turizam je gospodarska grana čiji su dosadašnji gospodarski učinci u županiji daleko ispod potencijala s kojim raspolaže, polazeći od te činjenice, budući razvoj turizm na ovim prostorima svakako je moguće temeljiti na tim nedovoljno korištenim potencijalima. Postojeće stanje u turizmu u Sisačko Moslavačkoj županiji je vrlo skromno; udjel zaposlenih u turizmu 2004. i 2005. je svega 1.5%, dok su ostvareni dolasci od 2002. pa sve do danaspostupno povećavaju ali su te bojke gotovo beznačajne (od 21000 na 27000 turista), međutim i dalje ostaje problem nedostatne promiđbe i prepoznatljivog turističkog proizvoda kojima bi se privuklo gosta. Turistički potencijal županije jesu, smještajni kapaciteti te turistička prometna infrastruktura. Od selektivnih oblika turizma izdvojeni su : Cikloturizam koji bilježi najveći rast u posljednjih nekoliko godina, kako u svijetu takoi u Hrvatskoj. Biciklističke staze mogu se pronaći po čitavoj županiji, a najpoznatije su u Moslavačkoj gori, Lonjskom polju... Zdravstveni i lječilišni turizam koji je uvelike razvijen u Topuskom koje obiluje termalnim izvorima i ljekovitim blatom. Lovni turizam u kojem su u županiji najviše zastupljeni talijanski turisti, a županija posjeduje 73 lovišta i 50 lovačkih društava. Prirodne krajobrazi parka prirode Lonjsko polje. Kulturni turizam Moslavine Moslavačke vinske ceste koje su poseban oblik prodaje poljoprivrede, ugostiteljskih i turističkih proizvoda određenog vinorodnog područja na kojemu seljačka gospodarstva nude svoje proizvode, vino i ostale napitke iz vlastite proizvodnje te ostale domaće specijalitete. Različite kulturno zabavne manifestacije temeljene na obilježavanju i očuvanju tradicije, te vrednovanja prirodno-povijesnih potencijala, također su mogući oblik turističkog sadržaja županije. Tržište postaje zasičeno masovnošću, ponudom sunca i mora, što je do nedavno Hrvatska samo i nudila, i turisti teže ka nečemu novom, ka autohtonim, prirodnim, izvornim, ruralnim, opčenito ka selektivnim oblicima turizma koje nude nešto više od uobičajenog. Sisačko Moslavačka županija selektivne oblike turizma može razvijati u velikoj mjeri zbog svojih prirodnih i kulturnih bogatstva. Vrlo visok turističi potencijal koji se može i mora intenzivnije valorizirati u cilju stvaranja prepoznatljivog identiteta turističke ponude, time bi se povećala konkurentnost županije na tržištu. Bilo bi potrebno da Hrvatska turistička zajednica i TZ Sisačko Moslavačke županijejasnije definiraju strategijski plan, vodeći pritom računa o tome što Hrvatsku čini jedinstvenom, što je njoj značajno i što privlači pozornost. Poseban segment turizma ove županije su Vinske ceste Moslavine i u njima leži velika perspektiva i mogučnosti, ukoliko njima budu upravljali ljudi sa primjenom modela potpune kvalitete (TQM) mogu postiči poželjni turistički proizvod s dobrim imidžom

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	Bušelić, Marija
Dodatne informacije:	2008/46
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.4 Proizvodnja i usluge prema gospodarskim sektorima > 338.48 Turistički promet s gospodarskog gledišta. Politika turističkog gospodarstva
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam
Datum pohrane:	19 Pro 2011 13:18
Zadnja promjena:	21 May 2014 08:29
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/760

Actions (login required)

Pregledaj stavku