Barbieri, Ariana (2011) Globalni izazovi današnjice: ljudska prava, ravnopravnost spolova, zaštita okoliša i siromaštvo. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst![[img]](http://eknjiznica.unipu.hr/style/images/fileicons/application_pdf.png) |
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (2MB) |
Sažetak
Središnja tema kojim će se rad baviti i kao što se već iz samog naslova može naslutiti su globalni izazovi današnjice u svijetu a tako i u Hrvatskoj, a to su ljudska prava, ravnopravnost spolova, zašita okoliša i siromaštvo. Svrha rada je utvrditi koji su globalni problemi u svijetu i koji su ciljevi ostvareni u suzbijanju tih problema, s posebnim naglaskom na milenijske razvojne ciljeve koji zemljama omogućava planiranje svog gospodarskog, društvenog, ekološkog i svakog drugog razvoja. Temeljni, najopasniji problemi suvremenoga svijeta jesu: onečišćenje okoliša, degradacija biosfere, ubrzano izumiranje pojedinih životinjskih i biljnih vrsta; iscrpljivanje brojnih životno važnih i neobnovljivih prirodnih resursa; sve veći raskorak izmeđ�u proizvodnje i potrošnje energije; neprihvatljiv prirast pučanstva (i to u zemljama «trećeg i četvrtog svijeta»); nepostojanje normalnih uvjeta za život, nedostatak količinski i kakvoćom zadovoljavajuće hrane i čiste pitke vode za veći dio stanovnika Zemlje; sve veći jaz izmeđ�u «bogatih i siromašnih» zemalja u području gospodarstva, stupnja tehnološke razvijenosti i «kvalitete življenja»; sve veća napetost u svijetu uslijed lokalnih konflikata i ratova te terorizma na nacionalnom i internacionalnom planu; dezorijentacija suvremenog čovjeka, raspad obitelji, sukob generacija, degradacija humanističkih i duhovnih vrijednosti, prodor antikulture, porast alkoholizma, narkomanije, okultizma i drugih oblika bijega od stvarnosti.Rad je podijeljen u 5 poglavlja. U prvom uvodnom poglavlju kojeg sam ja imenovala kao „Svijet bez granica“ bavi se svijetom novog tisućljeća tj. jakog povezivanja dijelova svijeta kojeg oblikuju globalizacija, koje probleme sa sobom donosi proces globalizacije, odnosno kako se globalnom ekonomijom želi zavladati svijetom, održivi razvoj i milenijski razvojni ciljevi. Razvijeni svijet nosilac je procesa globalizacije i upravo je on najbolje iskoristio aktualne globalne okolnosti. Razvojem informatičke i komunikacijske tehnologije svijet je postao jedinstveni sustav, a veza izme�u dva subjekta u različitim dijelovima svijeta nerijetko se ostvaruje u roku od nekoliko minuta. Stvaranje gospodarskih i političkih integracija u uzročnoposljedičnoj je vezi s procesom globalizacije. Globalizacija je postala strateški cilj najrazvijenijih država i većine me�đunarodnih organizacija koji ju nameću Svijetu kao obrazac budućeg razvoja, kao način opstanka i daljnjeg razvoja svijeta. Jačanjem globalizacije i razvojem tehnologije javlja se proces deteritorijalizacije, u kojem dolazi do smanjenja važnosti teritorija i promjene poimanja prostora kao temeljnog obilježja u kojem se odvijaju geopolitički odnosi i razvijaju geopolitički poretci. Istaknuto je da globalizacija ima i negativne i pozitivne aspekte, ali da svakako donosi značajne promjene.Većina globalnih procesa radi u korist povećanja razlika razvijenog i nerazvijenog svijta, što je suprotno idejama održivog razvoja. Održivi razvoj je dominantna filozofija koju mora poštivati svaki pojedinac u globalnom gospodarstvu ako želimo zadovoljiti današnje potrebe a da ne kompromitiramo sposobnost budućih generacija da zadovolje svoje. Svakodnevno svjedočimo društvenim promjenama koje su kao posljedica globalizacije potakle osvještavanje i snažnije pritiske gra�đanskih skupina ali i vlada i drugih skupina koje mogu utjecati na aktivnosti poslovnog sektora. Ove promjene utječu na veću ulogu odgovornog poslovanja u postizanju konkurentnosti poduzeća. Stoga održivi način poslovanja postaje važan način postizanja dodane vrijednosti i samim time i konkurentnosti. Iako postoje različita tumačenja i definicije onoga što podrazumijevamo pod načelima održivog razvoja, ipak se možemo složiti da u najširem smislu mislimo na pažljiv sistemski pristup donošenja odluka s uvažavanjem interesa i potreba najšireg kruga dionika te novih standarda zaštite okoliša i prepoznavanje šire koristi društveno odgovornog i etičnog poslovanja ne samo za društvo u najširem smislu već i za poduzeće. U drugom poglavlju prikazan je prvi globalni izazov a to su Ljuska prava. Pojasnila sam što su to ljudska prava, otkuda dolazi ideja o ljudskim pravima i kako su se ona razvijala. Jer činjenica je da mnogo ljudi niti ne razmišlja o svojim pravima (koja su mu zagarantiranja samim njegovim postojanjem), a nemalo njih nije niti upoznato s tim koja su to njegova prava. Ljudska prava su ona moralna prava koja mogu biti moralno, univerzalno distribuirana me�đu svim ljudskim bićima. Ljudska prava štite svakog pojedinca i ona su iznad svakog političkog, ekonomskog ili bilo kojeg drugog sustava. U trećem poglavlju prikazane su važnosti ravnopravnosti spolova u svijetu i u Hrvatskoj i ostvareni ciljevi. Me�đunarodni dan žena obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnika ženskog spola. Hrvatska 100. obljetnicu Međ�unarodnog dana žena dočekala je s oko 190 tisuća nezaposlenih žena. Nemogućnost pronalaska posla, neisplate plaća, loši ugovori na određ�eno vrijeme te potplaćenost u odnosu na muške kolege na jednakim poslovima samo se neki od problema s kojima se danas suočavaju žene. U četrvtom poglavlju pažnja je posvećena zaštiti okoliša. Da sve negativne promjene koje se događaju našem planetu u posljednjih dvjestotinjak godina nisu nimalo bezopasne i minorne, to odavno znamo. Činjenica je i da je čovjek odgovoran za najveći dio tih katastrofa. No iako mogući scenariji budućnosti planeta Zemlje i njezinih ekosustava nisu nimalo bajni, postoji čitav niz rješenja kojima možemo sebi samima olakšati i unaprijediti život. Glavni ekološki problem koji pritišće naš planet su uznapredovale klimatske promjene. One se očituju kroz emisije stakleničkih plinova koji izjedaju atmosferu, krčenje šuma koje dovodi do erozije tla, otpadne vode iz industrije i domaćinstava koje zaga�uju rijeke i mora, opasan otpad i uporaba kemikalija u poljoprivredi, elektromagnetska onečišćenja, zagađ�enje bukom, uništavanje biološke raznolikosti,ugrožavanje i uništavanje prirodnih staništa biljaka i životinja. Čovjek svojom djelatnošću izravno ugrožava prirodne procese, povezano s tim pojavljuju se nebrojeni učinci na zdravlje ljudi. Degradacija kvalitete života vidi se u naglom porastu malignih bolesti i teških oboljenja, mutagenih i teratogenih efekata, bolesti dišnih, probavnih i drugih organa, hormonalnih poremećaja, psiholoških učinaka i slabljenja imunološkog sustava. U petom i posljednjem poglavlju analizirala sam siromaštvo u svijetu i u Hrvatskoj. Rast populacije, osobito u zemljama u razvoju, spada pod očite izazove 21. stoljeca. On predstavlja veću potencijalnu prijetnju od klimatskih promjena. U sljedećih 60 godina očekuje se eksplozija svjetske populacije, koja bi trebala skočiti s 6,9 milijardi na 9,5 milijardi ljudi 2075. Svake godine broj ljudi u svijetu porast će za 75 milijuna.. No bez drastične promjene neće biti dovoljno resursa kako bi se zadovoljile osnovne ljudske potrebe poput vode, hrane, energije. Klimatske promjene vjerojatno će nanijeti još više štete resursima, rezultirajući time da će se milijarde ljudi seliti iz regija nepogodnih za život u razvijenije. Europski parlament proglasio je godinu 2010. Europskom godinom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, usmjeravajući aktivnosti na podizanje svijesti o siromaštvu i socijalnoj isključenosti me�đu vladinim institucijama, civilnom društvu i javnosti općenito.
| Tip objekta: | Teza (Diplomski rad) |
|---|---|
| Mentor: | NIJE ODREĐENO |
| Dodatne informacije: | 2011/180 |
| Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 330 Ekonomija općenito |
| Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam |
| Datum pohrane: | 21 Pro 2011 10:35 |
| Zadnja promjena: | 21 Pro 2011 10:35 |
| URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/772 |
Actions (login required)
 |
Pregledaj stavku |
