Stančić, Zoran (2007) Utjecaj bankarskog sektora na inozemni dug Republike Hrvatske. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst![[img]](http://eknjiznica.unipu.hr/style/images/fileicons/application_pdf.png) |
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (392kB) |
Sažetak
Inozemni dug Republike Hrvatske aktualna je tema koja zaokuplja suvremenu Hrvatsku zbilju postajući iz dana u dan sve prisutnija u našoj svakodnevici. Cilj ovog rada je pokazati u kojem razdoblju i u kolikoj mjeri je bankarski sektor utjecao na rast inozemnog duga Republike Hrvatske. Objašnjava se važnost vanjskog duga kao makroekonomske varijable, daje se prikaz kretanja inozemnog duga u zadnjih desetak godina, koji su sektori najviše pridonjeli rastu inozemnog duga u promatranom razdoblju te koliki je udio bankarskog sektora u inozemnom dugu. Kako je raspoređen inozemni dug banaka prema korisnicima bankarskih kredita. Zatim, pomoću pokazatelja vanjske likvidnosti i inozemne zaduženosti pokazuje se je li Hrvatska visoko zadužena zemlja. Nezaobilazan element u ovom radu je bilanca plaćanja, analiza deficita tekućeg računa i uzroci deficita Republike Hrvatske u razmjeni s inozemstvom. Prikazano je kako bankarski sektor utječe na bilancu plaćanja, a zatim i na devizni tečaj te zašto, naizgled paradoksalno, u zemlji s visokim deficitom bilance plaćanja domaća valuta aprecira. Koliko su dosadašnje mjere Hrvatske narodne banke prema bankama usmjerene na stabilizaciju inozemnog duga dale učinak. Na kraju se može zaključit da bankarski sektor ima najveći udio u inozemnom dugu te da je dao najveći doprinos rastu inozemnog duga u razdoblju od 2002. do 2004. godine, da je i nakon uvođenja mjera Hrvatske narodne banke bankarski sektor pronalazio načine da zaobiđe mjere prebacivanjem dijela poslovanja na društva za leasing i usmjeravajući dio poduzeća na direktno zaduživanje kod banaka majki u inozemstvu što je rezultiralo većom stopom rasta inozemnog duga ostalih domaćih sektora (gdje najveći udio imaju poduzeća) u 2005. i 2006. godini. Mjere HNB-a dale su tek djelomaičan učinak jer je problem visokog inozemnog duga vezan uz strukturne karakteristike hrvatskog gospodarstva koje je više uvoznog nego izvoznog karaktera. Mijenjanje strukturnih karakteristika je vezano uz dulji vremenski rok pa je stoga nerealno očekivati da će se inozemni dug smanjiti u kratkom roku i bez strukturnih reformi.
| Tip objekta: | Teza (Diplomski rad) |
|---|---|
| Mentor: | Afrić-Rakitovac, Kristina |
| Dodatne informacije: | 2007_116 |
| Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 336 Financije. Uključujući: Javne financije. Bankarstvo. Novac > 336.7 Novac. Monetarni sustav. Bankarstvo. Burze |
| Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management |
| Datum pohrane: | 21 Pro 2011 10:40 |
| Zadnja promjena: | 16 May 2014 14:51 |
| URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/778 |
Actions (login required)
 |
Pregledaj stavku |
