Ekonometrijska procjena potražnje za monetarnim agregatima u RH u razdoblju od siječnja 1997. g. do lipnja 2006. g.

Šarić, Ivana (2007) Ekonometrijska procjena potražnje za monetarnim agregatima u RH u razdoblju od siječnja 1997. g. do lipnja 2006. g. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (380kB)

Sažetak

Cilj ovog rada je bio utvrditi dugoročnu funkciju potražnje za novcem i vidjeti da li je ona stabilna u vremenu, odnosno jesu li joj parametri stabilni. Nakon uvoda slijedi objašnjenje potražnje za novcem i njezinim vrstama, zatim metodologija koju sam koristila, objašnjavanje nezavisnih varijabli koje ulaze u jednadžbu, davanje rezultata i analiziranje te zaključak. Razdoblje proučavanja je od siječnja 1997. do lipnja 2006. Kao varijabla aktivnosti uzet je BDP u stalnim cijenama (1997.=100); kao varijabla razine cijena uzet je CPI (indeks cijena potrošačkih dobara), odnosno inflacija izvedena iz njega; kao varijabla oportunitetnog troška uzet je kamatnjak na tržištu novca na ostale kredite. M1 i M4 su korigirani za indeks CPI kako bi se dobili u realnoj vrijednosti, svi su podaci u logaritamima (baza je prirodni logaritam), a M1, M4, i BDP su desezionirani ARIMA X11 metodologijom jer pokazuju sezonske utjecaje. Dugoročna željena potražnja za novcem u teoriji se često podrazumijeva kao željena količina realnog novca, a kao takvu ju je nemoguće direktno izmjeriti, stoga se pretpostavlja da postoji kratkoročno parcijalno prilagođavanje realne držane količine novca ka željenoj količini novca, iz kojih se onda dobivaju dugoročni parametri t.d. se kratkoročni podijele s brzinom prilagođavanja. Rezultate analize dobili su se metodom najmanjeg kvadrata (OLS) i testirani su na autokorelaciju Durbin-h testom i korigirani Cochrane-Orcuttovom metodom. Posljedica multikolinearnosti nema. Posebno su analizirani rezultati za NPAM i RPAM za oba monetarna agregata. Modeli pokazuju potvrđivanje teoretskih pretpostavki. U cijelom promatranom razdoblju vidi se da je željeni * 1 m i * 4 m premašuju stvarne vrijednosti, i da se Hrvati postepeno prilagođavaju ka željenoj količini m1 i m4. Izvođenjem statističkog i dinamičnog prognoziranja vide se dobra prognostička svojstva promatranih jednadžbi. Usporedba potražnje za novcem u RH sa najrazvijenijim zemljama svijeta ukazuje da ista ne odudara značajno od tih zemalja. U radu se pokazalo da je dugoročna potražnja za monetarnim agregatima dugoročno stabilna i ima dobra prognostička svojstva, RPAM i NPAM ne odudaraju značajno (što znači da inflacija nema učinka na potražnju za novcem), ekonomski se subjekti u svakom kvartalu približavaju željenoj količini novca (da dostignu željeni M1 treba im nešto manje od godine i po, a za dostizanje M4 gotovo dvije godine). Od velikog je značaja poznavanje funkcije potražnje za novcem. Kako se ona pokazala dugoročno stabilnom može poslužiti nosiocima monetarnih vlasti da ciljano i efikasno donose odluke u određivanju adekvatne ponude novca kako bi kontrolirali i uravnotežili gospodarstvo putem različitih monetarnih instrumenata.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2007_12
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 330 Ekonomija općenito > 330.4 Matematička ekonomija > 330.43 Ekonometrija
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane:	16 Pro 2011 08:42
Zadnja promjena:	16 Pro 2011 08:42
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/805

Actions (login required)

Pregledaj stavku