Porezno računovodstvo na primjeru restorana "Graciano"

Švić, Gracijano (2007) Porezno računovodstvo na primjeru restorana "Graciano". Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (935kB)

Sažetak

Razlog zbog kojeg sam izabrao ovu temu je želja da se upoznam s poreznom problematikom s kojom se susreću obrtnici – ugostitelji u svojem djelovanju, odnosno problemima i obvezama kojima ću se i ja morati baviti. Ovaj diplomski rad jasno prikazuje kako se ugostiteljska djelatnost oporezuje, te prikazuje sve vrste poreza kojima se obrtnici koji se bave ugostiteljskom djelatnošću terećuju. To je izvedeno na način da je svaki pojedini porez ponajprije određen s aspekta porezne regulative, te zatim je za svaki taj porez dan primjer njegove primjene u praksi. Poslovanje restorana “Graciano” zasniva se na pružanju ugostiteljskih usluga, odnosno pripremanju hrane i pružanju usluga prehrane, te pripremanju i posluživanju pića i napitaka. Poslovanje restorana je sezoskog karaktera, ali cilj je svake godine produžiti što više razdoblje poslovanja. Uvidom u tablicu 1. vidljivo je kako se procvat u hrvatskom turizmu reflektirao i na poslovanje restorana. Poslovna politika je uvođenjem novih jela, kvalitetom, te stabilnošću cijena znatno utjecala na povećanje ukupnih primitaka. Vidljivo je kako iz godine u godinu sve više rastu ukupni primici, koji su u razdoblju od 2001. godine pa sve do 2005. godine porasli za čak 112%. Naravno, porast u primicima popraćen je porastom u izdacima, zbog povećane potrošnje materijala te ostalih izdataka. Ovim diplomskim radom zahvaćeni su porez na dohodak, prirez poreza na dohodak, PDV, porez na tvrtku, porez na potrošnju, doprinos hrvatskoj obrtničkoj komori, članarina turističkoj zajednici. Kad govorimo o porezu na dohodak Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Izvori dohotka su primici ostvareni od: dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja, drugog dohotka. Ovim diplomskim radom obuhvaćeno je poslovanje obrtnika, dakle osobu koja ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti. Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i šumarstva. Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. Poslovni primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju i primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, te ostali. Poslovni izdaci su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. oni izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti. Plaćene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim izdacima, i ostali. Mjesečni predujam poreza na dohodak što se utvrđuje na temelju poslovnih knjiga i prireza porezu na dohodak određuje Porezna uprava poreznim rješenjem. 2Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost dužni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija. Poslovne knjige i evidencije iz članka 23. stavka 1. su knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o tražbinama i obvezama. Porezni obveznici nisu obvezni voditi knjigu prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u knjizi primitaka i izdataka Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona poreza na dohodak, vode jedne poslovne knjige. U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava, ako su njihove nabavne cijene, odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) veći od 2.000,00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od godinu dana. Porezni obveznik u našem primjeru koristi samo osobni odbitak utvrđen zakonom od 1.600,00kn bez dodatnih osobnih odbitaka. To se može iščitati iz porezne prijave u prilogu. Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari: dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavca istodobno i/ili, dohodak od samostalne djelatnosti. Porez na dodanu vrijednost prihod je državnoga proračuna. Porez na dodanu vrijednost plaća se: na isporuke svih vrsta dobara (proizvoda, roba, novoizgrađenih građevina, opreme i sl.) i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu, na vlastitu potrošnju, na isporuke dobara i usluga što su obavljene bez naknade, na isporuke dobara i usluga što su obavljene s popustom drugim osobama, na primljene predujmove, na uvoz dobara u tuzemstvo pri čemu se pod uvozom razumijeva i unos i prijam i drugi oblici uvoza dobara, na usluge što ih domaćem poduzetniku u tuzemstvu obavi inozemni poduzetnik, kad domaći poduzetnik izdvojeno iskaže PDV na računu za isporučena dobra i obavljene usluge, iako za to nije ovlašten. Pri obračunu poreza na dodanu vrijednost, prema primljenim naknadama kod obrtnika (članak 17. stavak 3.), porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu je naknada primljena ili naplaćena. Osnovica poreza na dodanu vrijednost je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge.5 Porezne stope 0%, 10% 22%. U našem primjeru se koristi samo 22%. Razdoblje oporezivanja je kalendarska godina. Ako je porezni obveznik poslovao samo tijekom dijela kalendarske godine, tada je razdoblje oporezivanja razdoblje poslovanja. Obračunska razdoblja su od prvog do posljednjeg dana u mjesecu. Porezni obveznik obračunava porez na dodanu vrijednost, prema izdanim računima za isporučena dobra i obavljene usluge u obračunskomu razdoblju. Poduzetnik koji je obveznik poreza na dohodak, porez na dodanu vrijednost obračunava prema primljenim (naplaćenim) naknadama. Porezni obveznik mora za obračunsko razdoblje sam utvrditi obvezu poreza na dodanu vrijednost i iskazati je u prijavi poreza. Te predati mjerodavnoj ispostavi porezne uprave. Konačni obračun poreza na dodanu vrijednost porezni obveznik mora predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu do kraja travnja, a porezni obveznik (obrtnik) do kraja veljače tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu, odnosno u roku od tri mjeseca od prestanka poslovanja. Pretporez je: iznos poreza na dodanu vrijednost iskazan na računima za isporuke dobara i usluge koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku, što je carinarnica obračunala i naplatila pri uvozu, što je platio domaći poduzetnik na propisani uplatni račun za usluge koje mu je u tuzemstvu obavio inozemni poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu. Porezni obveznik koji u obračunskom razdoblju ima pravo na odbitak pretporeza, čiji je iznos veći od njegove porezne obveze, ima pravo na povrat te razlike. Porezni obveznik koji plaća porez prema izdanim računima i porezni obveznici koji porez na dodanu vrijednost utvrđuju i plaćaju na temelju naplaćenih naknada moraju u knjizi primljenih (ulaznih) i izdanih (izlaznih) računa i u svome knjigovodstvu osigurati sve podatke potrebne za utvrđivanje i plaćanje poreza na dodanu vrijednost Porezni obveznici moraju izdane i primljene račune, dokumente o ispravcima računa, dokaze o izvozu odnosno uvozu, dokumente na osnovi kojih su korištena oslobođenja od plaćanja poreza, obračune poreza kao i svu drugu dokumentaciju bitnu za utvrđivanje i plaćanje poreza čuvati najmanje pet godina od proteka godine na koju se odnose. Dokumentacija koja se odnosi na oporezivanje nekretnina mora se čuvati najmanje deset godina od proteka godine na koju se odnosi. Zaključno Porezi su najvažniji instrumenti prikupljanja prihoda u svim državama, te imaju značajnu ulogu u društveno-ekonomskom i političkom životu zemlje. Moglo bi se zaključiti da je porez na dohodak, odnosno stope poreza na dohodak koje se primjenjuju relativno pravedne iz razloga što se porezni obveznici s manjim dohotkom oporezuju manjim stopama, dok se porezni obveznici s većim ostvarenim dohotkom oporezuju većim stopama. Ipak, ovdje treba naglasiti da porezno zakonodavstvo priznaje obrtnicima izdatke za kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu koji utječu na smanjenje dohotka. Od osamostaljenja Republike Hrvatske obrtnicima je dana velika sloboda i mnogo olakšica čega nije bilo u prijašnjem sistemu, a koje služe za poboljšanje njihovog poslovanja. Veliku ulogu ima i samo poznavanje potrebnih propisa a i primjena prave poslovne politike svakog obrtnika. Osim poreza na dohodak ovaj diplomski rad obrađuje još uvijek najizdašniji porez u Republici Hrvatskoj. Predizborna obećanja uvijek tretiraju pitanje o smanjenju porezne stope PDV-a, no još uvijek ostalo je samo obećanje, zasigurno trebat će još koju godinu čekati za njeno smanjenje, odnosno pronaći neke druge izvore prihoda da bi se mogli ostvariti ciljevi. Ako se uspoređuju porezne stope PDV-a u Italiji od 19% sa našom od22% to zasigurno vodi do zaključka da je cilj budućih vlada smanjenje stope PDV-a. Što se tiče obrtnika moglo bi se reći da su u prednosti u odnosu na pravne osobe iz razloga što se PDV obračunava prema naplaćenim naknadama, što ne dovodi poreznog obveznika do nelikvidnosti zbog nenaplaćenih potraživanja prema drugim pravnim i fizičkim osobama. Što se tiče gradskih poreza, osim poreza na potrošnju gdje se primjenjuje najveća dopuštena porezna stopa od 3%, kod poreza na tvrtku nisu se plaćali najveći dopušteni iznosi, te prirez porezu na dohodak u Rovinju se do sada nije primjenjivao, stoga moglo bi se istaknuti da su gradske vlasti umjereno oporezivale svoje građane. Osim poreza tu su i ostala davanja kao što su doprinosi Hrvatskoj obrtničkoj komori te članarina turističkim zajednicama koja ovise o ostvarenim ukupnim primicima, a iz toga proizlazi da mogu biti itekako izdašni pa se opravdano traži velika pomoć od tih institucija u poboljšanju uvjeta rada, te promicanju hrvatskih proizvoda i usluga na svjetskom tržištu. Zaključno možemo istaknuti da je porezni obveznik u primjeru ovog rada svake godine ostvarivao sve bolje rezultate, te da ispunjava sve zakonom propisane obveze prema državi, te zaposlenicima. Sigurno će trebati još mnogo godina da se porezni i računovodstveni sustav Republike Hrvatske harmonizira sa onima u zapadnim zemaljama, odnosno da dobije onaj oblik koji će najviše odgovarati njenim građanima.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2007_39
Teme:	6 Tehnologija (primijenjene znanosti) > 65 Menadžment i organizacija industrije, trgovine i komunikacija > 657 Računovodstvo
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam
Datum pohrane:	19 Pro 2011 13:28
Zadnja promjena:	19 Pro 2011 13:28
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/850

Actions (login required)

Pregledaj stavku