Nezaposlenost, pokretljivost i obučavanje

Matika, Sandra (2006) Nezaposlenost, pokretljivost i obučavanje. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (632kB)

Sažetak

Cilj ovog diplomskog rada bio je ukazati na to koliko su, i jesu li uopće nezaposlene osobe, ili tražitelji zaposlenja spremni na dnevnu migraciju ili prihvaćanje posla u drugim područjima Republike Hrvatske, te koliko su spremni obučavati se radi zaposlenja. Također, zadatak ovog rada je ukazati na ozbiljnost problema nezaposlenosti osobito strukturne nezaposlenosti i njenog rješavanja kroz pokretljivost i obučavanje. Diplomski rad se sastoji od dva dijela, teoretskog i empirijskog. Od teoretskog dijela bi izdvojila slijedeće: Nezaposlenost prema međunarodnoj definiciji nezaposlenosti obuhvaća sve osobe starije od 15 godina a mlađe od 65, koje su bez posla, te koje aktivno traže posao i koje su u svakom trenutku na raspolaganju za zaposlenje. Vrste nezaposlenosti jesu frikcijska, strukturna i ciklička. Frikcijska nezaposlenost nastaje zbog neprekidnog kretanja ljudi između regija, radnih mjesta, ili kroz različite faze životnog ciklusa. U situacijama kada bi neka privreda imala punu zaposlenost, uvjek bi bilo fluktuacija, jer ljudi traže zaposlenje po završetku školovanja ili se sele u neki drugi grad. Pa možemo reći da je frikcijska nezaposlenost zapravo prirodna pojava. Ciklička nezaposlenost postoji kada je ukupna potražnja za radom niska. Javlja se kada zaposlenost opada kao posljedica negativnog konjukturnog ciklusa uslijed opadanja privredne djelatnosti. U takvim uvjetima se smanjuje agregatna potražnja za robama, a kako je potražnja za radom izvedena, nastaje raskorak i u odnosima agregatne ponude i potražnje radne snage. Strukturna nezaposlenost označava raskorak između ponude i potražnje za radnicima. Raskoraci mogu biti uzrokovani time što potražnja za jednom vrstom rada raste, dok se potražnja za nekom drugom vrstom rada smanjuje, a ponuda se sporije prilagođava. Zbog čega dolazi do nesklada vještina i kvalifikacija koje se traže za raspoloživa radna mjesta, i vještina što ih posjeduju ljudi koji traže zaposlenje. S druge strane, strukturna nezaposlenost može proizaći iz nesklada između smještaja poduzeća koja otvaraju nova radna mjesta i smještaja radnika koji nude svoj rad. Razina strukturne nezaposlenosti ovisi o stupnju strukturnih promjena ponude i potražnje za radom i o brzini uklanjanja nesklada i neravnoteža. Obučavanje i programi prekvalifikacija igraju ključnu ulogu u tom procesu prilagodbe, a pokretljivost radne snage u procesu prilagodbe prostornih nesklada. Odluka čovjeka o pokretljivosti, kao i odluka o obučavanju ovisi o mnogim čimbenicima. Sagledana iz perspektive ljudskog kapitala, donosi se vaganjem očekivanih koristi i troškova ulaganja, te samim time predstavlja ulog pojedinca u kvalitetniju budućnost. U empirijskom dijelu diplomskog rada došla sam do slijedećih bitnih zaključaka: 1. Rezultati ankete potvrđuju da na tržištu rada u Hrvatskoj, osobito na području Istarske županije ima više nezaposlenih žena nego muškaraca, te njihov udio u uzorku je 73%. Najviše nezaposlenih je među pedesetgodišnjacima (20%) i starijim osobama te među osobama sa srednjom stručnom spremom (40%). 2. Žene duže čekaju na zaposlenje od muškaraca. Dužina čekanja na posao raste s godinama starosti, prema tome pedesetgodišnjaci i stariji čekaju najduže na zaposlenje. Što se tiče čekanja na posao i obrazovne strukture radnici sa najslabijim kvalifikacijama čekaju najduže na zaposlenje, te se upravo u njhovim redovima nalaze osobe koje ulaze u dugotrajnu nezaposlenost. 3. U uzorku je 60% onih koji se žele dopunski obrazovati radi zapošljavanja. I muškarci i žene imaju jedanku spremnost za dopunsko obrazovanje. Mlađe osobe pokazuju veću volju za dopunsko obrazovanje. Ta se spremnost smanjuje s godinama. Kao što je logično za zaključiti najveći interes na dodatno obrazovanje pokazuju osobe sa visokom stručnom spremom, i to čak 93%. 4. Većini ispitanika nije bilo ponuđeno dopunsko obrazovanje, te je stoga 43% njih spremno na promjenu zanimanja radi zapošljavanja. I muškarci i žene su približno jednako spremni na promjenu zanimanja. Na prekvalifikaciju su najmanje spremne osobe najniže stručne spreme, te osobe u dobi od 50 i više godina. Dok najveću spremnost na promjenu zanimanja radi zapošljavanja pokazuju osobe sa završenim višom školom, I. stupnjem fakulteta, te stručnim studijem, te osobe u dobi od 30 do 34 godina. 5. Više od polovine ispitanika (60%) smatra da u njihovom mjestu prebivališta postoji slaba mogućnost zaposlenja, ali ipak većina (65%) misli da niti u nekom drugom gradu nebi lako pronašli zaposlenje. To ukazuje na stvaranje depresije među nezaposlenima u Istri, i pojavu obeshrabrenih radnika. 6. Spremnost na prostornu pokretljivost, tj. spremnost na dnevnu migraciju ili prihvaćanje posla u drugim gradovima, spremno je 44% ispitanika. Ostali nisu spremni na nikakvu vrstu pokretljivosti koja uključuje promjenu mjesta. Muškarci su nešto pokretljiviji od žena. Najpokretljivije su osobe u dobi od 35 godina i osobe sa visokom (74%) i višim stručnom spremom (57%). Najmanje pokretljive osobe su osobe najnižeg obrazovanja. Uzrok toga vidim u godinama obrazovanja i uloženom trudu, te oportunitetnom trošku, zbog čega su bolje obrazovani spremniji na prostornu pokretljivost radi traženja kvalitetnijih radnih mjesta, od prihvaćanja lošijih u mjestu prebivališta. Pokretljivost relativno mlađih osoba govori da mlađe osobe radije preuzimaju rizik s obzirom na troškove koje donosi preseljenje ili putovanje. Kao i činjenica da su osobe najpokretljivije nakon dugotrajnog ulaganja u ljudski kapital. Provedena anketa ukazuje na to da se spremnost nezaposlenih na pokretljivost i obučavanja kreće oko 50%, što govori o relativno velikoj spremnosti istarskog stanovništva na poduzimanje tih akcija radi zaposlenja. Međutim, među ostalih 50 % vidljiv je nastanak depresije, pasivnosti, te stava da je njihovo stanje nezaposlenosti normalno te kao takvo nepromijenjivo.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	Bušelić, Marija
Dodatne informacije:	2006/76
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 331 Rad. Zaposlenost. Poslodavci, zaposleni. Ekonomika rada. Organizacija rada.
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane:	19 Pro 2011 13:22
Zadnja promjena:	19 May 2014 11:08
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/884

Actions (login required)

Pregledaj stavku