Obilježja zaposlenih u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti

Jana, Velkavrh (2006) Obilježja zaposlenih u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (444kB)

Sažetak

Znanje i prateća tehnološka rješenja danas su fundamentalni resurs na kojem počiva društveno blagostanje. Rast blagostanja, drugim riječima, temelji se na znanstvenicima koji stvaraju i primjenjuju novo znanje, te ga prenose na buduće generacije. Upravo su okviru ove diplomske radnje obrađena obilježja zaposlenih u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. Jedna od definicija znanosti je da je znanost u općenitom smislu ukupnost sistematiziranih znanja čovjeka, a u pojedinačnom smislu disciplina unutar takve sistematizirane cjeline znanja. Od samog nastanka znanosti i njenog razvoja kroz povijest pa sve do danas razvila se u glavnu proizvodnu snagu i odlučujući činitelj tehničkog napretka i ukupnog društvenog razvoja, te golemi porast obrazovanja i znanja stanovništva. Znakovito je kako se u svim sredinama sve više ulaže u znanstveni napredak. Brzo raste broj znanstvenih organizacija, ustanova i znanstvenih radnika. Sredinom 19. st. bio je jedan znanstveni radnik na 100 000 stanovnika, a sada je jedan na 300 stanovnika. Broj znanstvenika i istraživača povećava se u razvijenim sredinama 8 – 15% godišnje, a sa time u skladu njihov se broj dakle udvostručuje svakih 5 –9 godina. Još od 1972. godine pa sve do danas provodi se redovito godišnje istraživanje o znanstvenoistraživačkim i istraživačko-razvojnim pravnim osobama u RH, ali se 1997. g. to istraživanje proširilo u odnosu na prethodne godine kako bi se podaci RH mogli uspoređivati sa onima EU. Znanstvenoistraživačka djelatnost prema Zakonu o toj djelatnosti obuhvaća znanstvena istraživanja, razvojna istraživanja, objavljene rezultate znanstvenih i razvojnih istraživanja, znanstveno osposobljavanje, te razvoj i održavanje znanstvenoistraživačke infrastrukture. Središnji dio diplomskog rada vezan je za promatranje zaposlenih u istraživanju i razvoju prema različitim obilježjima: spolu, sektorima, stupnju obrazovanja, zvanju i radnom vremenu, te za razdoblje od 1997. do 2003. godine. Raščlambom ukupnog broja zaposlenih u R&D u RH za razdoblje od 1997. do 2003. godine, prema sektorima, proizlazi kako se broj zaposlenih u 2003. g. u odnosu na 1997. g. povećao za 29%. Najveći porast bio je u državnom sektoru a slijedi sektor visokog obrazovanja. U interesnom razdoblju, promatra li se broj zaposlenih prema spolu proizlazi da se broj žena povećavao po sektorima u približno jednakim postotnim udjelima kao i ukupan broj. Ukupno zaposleni u istraživanju i razvoju, osim po sektoru i spolu, promatrani su i prema stupnju obrazovanja, dakle prema: doktorat, magisterij, specijalizacija, visoko obrazovanje, te ostala obrazovanja. Usporedbom relativnih udjela za 1997. i 2003.g. proizlazi da je najveći porast, promatrano prema stupnju obrazovanja, bio kod akademskog stupnja – doktori, tj. ukupan udio doktora povećao se za 48,8%. U navedenom je razdoblju također porast u ukupnom broju zaposlenih, po svakom stupnju obrazovanja, bio najveći u sektoru visokog obrazovanju ( 42,4% ). Također, broj zaposlenih u R&D u RH promatran je za navedeno razdoblje i prema zvanjima, dakle posebno su promatrani: znanstvenici i istraživači, stručni i tehnički suradnici, administrativno osoblje i ostalo osoblje. I 1997. i 2003. g. znanstvenika i istraživača bilo je najviše, preko 50%, te promatrano po sektorima, relativno su najzastupljeniji bili upravo u sektoru visokog obrazovanja. Udio zaposlenih u R&D prema zvanju promatran je također i prema područjima znanosti kao još jednom obilježju. Dobiveni postoci ukazali su na povećanje zaposlenih u području biomedicine i zdravstva za čak 213,2%. Broj zaposlenih u području društvenih znanosti, gdje se nalazi i ekonomija, nije se znatno povećao. Promatrajući zaposlene prema radnom vremenu proizlazi da se broj zaposlenih 2003. g. u odnosu na 1997. g. smanjio za 9,2%. Iako se ukupan broj zaposlenih smanjio, došlo je do promjena u strukturi ukupno zaposlenih po radnom vremenu, pa se tako udio zaposlenih s punim radnim vremenom povećao za 29%, dok su se ostala dva smanjila, a to možemo zaključiti kao pozitivno. Promatrajući udio zaposlenih u istraživanju i razvoju u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj i EU, proizlazi da su 2003. g. prve tri zemlje u EU sa najvećim udjelom bile: Finska (3,1%), Švedska (2,94%) i Danska (2,28%). Udio zaposlenih u R&D u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj iznosio je 0,89%.Uspoređujući navedene zemlje sa Hrvatskom, proizlazi da jedino Portugal ima manji udio od Hrvatske. Zemlje Europske unije sa najvećim udjelom zaposlenih u istraživanju i razvoju ( Danska, Finska i Švedska ), ujedno su i zemlje koje izdvajaju najviše financijskih sredstava u te svrhe. Istraživanje Eurostata pokazuje da za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj se izdvaja upola manja vrijednost nego u EU. Prema tim podacima, u Hrvatskoj se 2002. godine za istraživanje i razvoj izdvojilo 1,12% BDP-a, a u 25 zemalja koje danas čine Europsku uniju u te je svrhe izdvojeno više od 186 milijardi eura ili 1,93% BDP-a.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	Bušelić, Marija
Dodatne informacije:	2006/45
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 331 Rad. Zaposlenost. Poslodavci, zaposleni. Ekonomika rada. Organizacija rada.
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane:	13 Jan 2012 13:09
Zadnja promjena:	19 May 2014 11:32
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/966

Actions (login required)

Pregledaj stavku