E-Knjižnica FET "Dr. Mijo Mirković"

Nevidljivi izvoz Hrvatske

Barbić, Korado (2013) Nevidljivi izvoz Hrvatske. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst
[img]
Preview
PDF

Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja.

Download (850kB) | Preview

Sažetak

Kada se govori o turizmu u Hrvatskoj, on se još uvijek gleda i opisuje pretežito statistički, a uspješnost turističke sezone mjeri se kroz ostvareni broj dolazaka i noćenja turista. Ono što se u Hrvatskoj redovito prati na makro razini su isključivo fizički podaci same pojave turizma koji se nalaze u okvirima najjednostavnijih brojčanih izraza i njihovih međusobnih odnosa. Primjerice veći broj noćenja u hotelima automatski znači da su hoteli bolje radili te će kao rezultat biti pozitivan učinak na financijsko poslovanje. Krevet koji se jednu noć nije napunio je nepovratno izgubljen. Kada nema noćenja to znači da u hotelu nema ni turista, a kada nema turista nema ni prihoda od soba, prihoda od prodaje hrane i pića, država ostaje bez poreza i doprinosa, turistička zajednica bez takse itd. Ako bi se turistički učinci komentirali samo kroz te statistički egzaktne pokazatelje, onda bi rastući broj turista i noćenja automatski trebao značiti i veće gospodarske učinke, i to samo pozitivne. Termin „nevidljivi izvoz“ koristi se iz jednostavnog i praktičnog razloga jer prilikom turističke potrošnje, koja je temelj svih ekonomskih učinaka turizma, ne dolazi do nikakvog prelaženja robe odnosno usluga preko granice. Međutim sama riječ „nevidljivi“ ukazuje i na poteškoće oko praćenja same pojave međunarodnog turizma u platnoj bilanci, ali i na nevidljive učinke na cjelokupno gospodarstvo jedne zemlje. Iako su ti učinci u receptivnim turističkim zemljama značajni i veliki, ne može se točno reći koliki su te na koje se sve načine pojavljuju, odnosno kako ih je moguće kvantificirati i vrijednosno izraziti. Cilj ovog rada je analizirati nevidljivi izvoz ili izvoz na licu mjesta koji se manifestira kao devizni priljev od turizma, a rezultat je potrošnje stranih turista u Hrvatskoj. Informacije o turističkim kretanjima, turističkoj potrošnji, deviznom priljevu i ekonomskim učincima turizma u Hrvatskoj su dostupne iz više izvora. U ovom radu se uglavnom koriste službeno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, podaci Instituta za turizam, koji provodi istraživanja različitih obilježja putovanja i boravka turista u primorskim destinacijama, te statistički podaci Hrvatske narodne banke. Međutim u brojnim istraživanjima pretežito se radi o znanstveno utemeljenim procjenama, a ne preciznim izračunima. Pa se tako uglavnom može govoriti o približnim, a ne o potpuno točnim pokazateljima. Istraživanje „TOMAS Ljeto 2010“, koje je Institut za turizam proveo 2010. godine, temeljilo se na 4.973 intervjua domaćih i inozemnih gostiju u 85 turističkih mjesta u primorskim županijama, a usporedbe radi broj turističkih dolazaka te godine je iznosio 10,6 milijuna gostiju. U prvom dijelu ovog rada pokušava se definirani i objasniti neke osnovne pojmove vezane uz sam fenomen turizma kako bi bilo olakšano praćenje daljnje razlaganje same teme rada. Tako se složenost pojma turizam tu objašnjava kroz turističko tržište, definira se turistički proizvod i sam predmet razmjene u turizmu, te se daju odgovori na pitanja o tome što to pokreće migracije u turizmu, koji su to poticaji, čimbenici koji se moraju ispuniti i zadovoljiti da bi se osoba odlučila na turističko putovanje. Drugi dio razrađuje inozemnu turističku potrošnju u Hrvatskoj. Tu je riječ o ukupnoj potrošnji, prosječnoj dnevnoj potrošnji turista, u kojim segmentima turisti najviše troše, a kojima najmanje. Iz kojih to emitivnih tržišta dolaze turisti koji najviše troše, a iz kojih oni koji troše nešto manje? Podaci se tu uglavnom temelje na TOMAS anketnim istraživanjima koje provodi institut za turizam svake tri godine. Treći dio govori o platnoj bilanci, utjecaju turizma na nju, te se prate prihodi ostvareni putem turističke potrošnje u Hrvatskoj. U zadnjem dijelu govori se o ekonomskim učincima i djelovanju ljudskih aktivnosti na nacionalno gospodarstvo jedne zemlje koje rezultiraju turističkom potrošnjom, te imaju jak utjecaj na gospodarski razvitak pojedinih turistički orijentiranih mjesta.

[error in script]
Tip objekta: Teza (Diplomski rad)
Mentor: Bušelić, Marija
Dodatne informacije: 2013/26
Teme: 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.4 Proizvodnja i usluge prema gospodarskim sektorima > 338.48 Turistički promet s gospodarskog gledišta. Politika turističkog gospodarstva
Odjeli: Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković"
Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam
Datum pohrane: 08 Apr 2013 06:05
Zadnja promjena: 21 May 2014 09:43
URI: http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/2128

Actions (login required)

Pregledaj stavku Pregledaj stavku